Krešimir Kordić, najbolji strijelac u povijesti Zrinjskog: Rođen sam s brojem 9

zrinjski-velež
zrinjski-velež
...do „stotke", komentira gradski derbi između Zrinjskog i Veleža i govori o svojoj bogatoj nogometnoj karijeri.

Razgovarala: Glorija Krišto, Hrvatski Medijski Servis

HMS: U gradskim derbijima ste četiri puta bili strijelac, pa kako komentirate svoje golove. Je li želja za pogotkom veća, kada se igra protiv Veleža, nego protiv ostalih momčadi?

Kordić: Samo jedanput smo pobijedili u Vrapčićima, gdje sam zabio jedan pogodak, a pod Bijelim brijegom sam protiv Veleža zabio tri gola. Mislim kako svaki gol nosi svoje emocije. Meni je drago što postoji gradski derbi jer te utakmice nose poseban naboj. Volio bih da u budućnosti gradskih derbija bude još s manje nereda, jer to treba biti jedan događaj koji će ljudi pamtiti po dobroj igri.

HMS: Moramo prokomentirati i promašeni jedanaesterac, što se zapravo dogodilo i kako se vi osjećate nakon neriješene utakmice protiv gradskih rivala? Znamo kako postoji nepisano pravilo za igrače nad kojim se napravi prekršaj kako ne bi trebali oni biti izvođači jedanaesteraca ali evo ti si preuzeo odgovornost?

Kordić: Osjećam se loše i žao zbog propuštene šanse. Mogli smo osigurati prednost za miran uzvrat, ali nismo uspjeli i sada nas očekuje teži dio posla. Moramo stisnuti zube, napraviti tamo dobar rezultat i proći u polufinale. Što se tiče jedanaesterca dogodilo se, promašio sam, volio bih i ja da nisam. Najlakše je bilo prepustiti nekome drugome izvođenje penala jer sam već zabio gol i mogao sam biti heroj do kraja utakmice. Ali sam htio preuzeti tu odgovornost i zabiti još jedan pogodak, što mi nije uspjelo, ali se nadam kako će se u drugim susretima to vratiti nečim ljepšim. U prošlosti sam imao situacija kada je na meni isto bio napravljen prekršaj, ali sam zabijao. Uvijek postoji neko nepisano pravilo i kada se to potvrdi ljudi kažu tako to ide, a kada se opovrgene onda šute i zanemare ga.

HMS: Poslije gradskog derbija suspendiran je sudac koji je sudio utakmicu, je li po vašem mišljenju Zrinjski oštećen?

Kordić: Mislim kako je Zrinjski oštećen u ovoj utakmici u dosta situacija. Najprije tu mislim na prekršaj koji je bio na Popoviću, a zatim i za nedosuđen ofsajd nakon kojeg je sviran jedanaesterac za Velež.

HMS: Kao 18-godišnjak ste zaigrali prve utakmice za Zrinjski, a sada vam je želja svoju karijeru zapečatiti u voljenom klubu u kojem je sve započelo, je li to istina i znate li li kada će to biti?

Kordić: Što se tiče moga tijela i godina osjećam se stvarno super i ne mislim još prekidati karijeru, ali opet ne daj Bože nekih ozbiljnijih ozlijeda. Nikad nisam krio kako je Zrinjski moj klub i veliko zadovoljstvo..

HMS: Imate li neke planove za budućnost nakon završene nogometne karijere?

Kordić: Nemam ništa još određeno ali planiram ostati u sportu i volio bih svoja iskustva prenijeti nekome, pa možda i kroz trenersku karijeru. Trenutno studiram na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu, Stručni studij Kineziologije. Ostalo mi je još nekoliko ispita za završetak više škole pa se planiram ubaciti i za sporskog menadžera. Nadam se kako ću to sve uspjeti završiti do kraja karijere tj. u iduće dvije, tri godine.

HMS: Ima li neko posebno značenje devetka koju nosite na dresu?

Kordić: Igrači koji igraju na mojoj poziciji napadača nosili su prije taj broj kad sam počeo s nogometom i to je bilo isto neko nepisano pravilo. Potrefilo se da sam rođen u 9. mjesecu, a zanimljivo je i kada sam se rodio u bolnici vezica na mojoj ruci je također bila broj 9 pa mi to predstavlja neku simboliku. Kada devetka nije bila slobodna pokušavao sam kalkulirati s brojevima 19, 29, ali težim nositi devetku.

HMS: Dugo ste u nogometnom svijetu, postoji li neka utakmica koju bi posebno izdvojili ili koja vam je obilježila karijeru?

Kordić: Dosta veliko značenje za mene imaju derbi utakmice koje sam odigrao. Pored njih u jako lijepom sjećanju mi je utakmica Zrinjskog sa Slovan Bratislava u kojoj sam zabio pobjedonosni gol. Godinu dana nakon toga otišao sam za njih igrati i od tamo imam drage uspomene, posebno u utakmicama protiv Žiline.

HMS: Kada ste igrali utakmicu za Široki Brijeg protiv Zrinjskog ste postigli ste pogodak ali niste slavili već ste izjavili: „Zrinjski je moj klub". Mislim kako ste jedini igrač u BiH koji je tako nešto javno rekao, kako to objašnjavate i jeste li imali nekih problema zbog ljubavi prema Zrinjskom?

Kordić: Nisam osoba koja će lagati i to sam izjavio jer su me pitali. Smatram kako većina ljudi to osjeća prema klubu u kojem odrasta. Na kraju je tu bilo manjih problema, ali meni je tu savjest čista i ne bih se želio na to vraćati. Taj pogodak koji sam zabio Zrinjskom je sigurno jedan od ljepših pogodaka u mojoj karijeri. Poštujem sve klubove za koje sam igrao i uvijek sam nastojao dati svoj maksimum pa i u utakmicama koje sam igrao protiv kluba koji volim.

HMS: U nedjelju se igra utakmica protiv Drine u kojoj ste favoriti, kakva su vaša očekivanja?

Kordić: Mi smo u toj poziciji i svaku utakmicu moramo ići na pobjedu pa tako i ovu. Sve osim tri boda bi bilo veliko razočarenje. Moramo vjerovati u sebe i imati samopouzdanja jer sve ovisi o nama.

HMS: Uzvratna utakmica u Vrapčićima i koje je tvoje mišljenje može li Zrinjski do polufinala s obzirom da znamo koliko Veležu ta utakmica znači, jer jedino tako mogu izboriti Europu?

Kordić: Ja se nadam kako ćemo ponoviti 2008. godinu iako će biti teško, ali moramo vjerovati. Neću puno pričati, već treba zasukati rukave i probat izboriti polufinale. Vidjelo se u prvoj utakmici da smo bolji, a sada to treba i u Vrapčićima dokazat.

HMS: Branko Karačić vam nije davao nešto previše minutaže, sada je s novim trenerom drugačije, koje je vaše mišljenje o tome?

Kordić: Bilo mi je jako teško i u dosta situacija ponižavajuće jer me je Kračić uvodio u zadnjim minutama. Nisam želi stvarati neke probleme jer mi je klub bio na prvom mjestu, iako je bilo utakmica gdje sam svojim iskustvom i željom mogao dosta pomoći momčadi. Sada sam počeo igrati i nadam se kako će biti što više šansi za mene, a ja ću se trudit opravdati dobiveno povjerenje. Mislim kako treneru Krstičeviću treba dati vremena jer se ne može preko noći napraviti rezultat.

HMS: Tko su vam najveća podrška u poslu kojim se baviš?

Kordić: Najveća podrška mi je obitelj, moji roditelji, supruga i sin.

HMS: Želite li da sin nastavi tatinim stopama?

Kordić: Možda više ne, nego da jer u nogometu ima puno odricanja, ali neka bude ono što on želi i što će ga činiti sretnim. Mislim ako će biti neki prosječni igrač u BiH bolje mu je ne ići mojim stopama, jedino kada bi znao da će moći zaigrati negdje „vani" onda bi mu se isplatilo. Nogomet kod nas treba dosta napredovati, puno se traži od igrača, a uvijeti i organizacija su jako loši.

HMS: Koliko je vjera važna u važem životu?

Kordić: Vjera je mnogo važna u mome životu, vjernik sam i mislim kako bez vjere ne ide ništa u životu.

HMS: Oduvijek ste ljubimac Ultrasa, koliko vama navijači znače?

Kordić: Sretan sam zbog toga jer mi Ultrasi mnogo znače i drago mi je što prepoznaju trud i želju koju pokazujem na terenu. Bude tu i boljih i lošijih dana ali važno je da igrači uvijek daju svoj maksimum pa tako i ja.