Zašto pomičemo kazaljke na satu kad čak 85 posto Hrvata želi ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena?

...pa će vozači i danju morati paliti svjetla, dok će se struja po nižoj tarifi, umjesto od 22 do 8 sati, obračunavati od 21 do 7 sati.

Ljetno računanje vremena u 2016. završava u nedjelju, 30. listopada, u tri sata tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata.

U razdoblju zimskog računanja vremena na motornom vozilu za vrijeme vožnje moraju se danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Ako zaboravite uključiti kratka svjetla na vozilu možete biti kažnjeni s kaznom od 300 kuna.

Promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja

Dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena. U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena. Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada 2016. godine internetsko anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.

Na uzorku od preko 1500 ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama, životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85 % izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj.

Uz to, njih 68 % izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73 % doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51 %), problemima u prometu (37 %) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57 %). Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja.

narod.hr