FOTO Čerigaj: Neistraženi dragulj povijesti Širokog Brijega
Na prvi pogled, Čerigaj je tek jedno od brojnih sela razasutih po širokobriješkom kraju. Kameni suhozidi presijecaju brežuljke, stare kamene kuće stoje napuštene ili tek poneka obnovljena, a u školi se čuje tek pokoji dječji glas. No svaki korak kroz seoske ulice otkriva bogatu i višeslojnu povijest koja strpljivo čeka da bude ispričana.

Bunar – remek-djelo graditeljstva
Kako opisuje autor istraživanja Josip Bošnjak, uspon prema vrhu sela otkriva monumentalni bunar, najveći i najvještije izveden na koji je naišao. Kamenje je pažljivo uklopljeno, a spiralne stepenice vode do dna na 11 metara. Predanja govore da bunar nikada nije presušio, a mještani vjeruju da upravo u njemu leži tajna plodnosti ovog kraja.

Franjevačka baština
Bošnjak podsjeća da je župa Blato prvi put spomenuta 1599., a od 1753. vodi matične knjige pod imenom župa Čerigaj. Na Čerigaju i danas stoje dvije župne kuće: starija iz druge polovine 18. stoljeća i novija iz 1844., svega dvije godine prije početka gradnje samostana i crkve na Širokom Brijegu.
Ovaj kraj ostao je bez crkve čak 383 godine, od 1463. do 1846., što svjedoči o burnim povijesnim okolnostima i postojanosti vjere.

Kula Magovnik – stražar nad Mostarskim blatom
Jedan od najzanimljivijih lokaliteta, naglašava Bošnjak, jest Kula Magovnik, spomenuta i na karti iz 1781. godine. S visine od 535 metara pruža se pogled na cijelo Mostarsko blato i okolne krajeve.
Utvrda, koja možda potječe još iz ilirskog ili rimskog razdoblja, do danas je ostala gotovo neistražena. S njom se povezuju legende o divovskim kostima pronađenima u grobnici, kao i brojne priče o njezinoj obrambenoj ulozi.

Biloševica i svatovsko groblje
Na svega 700 metara od Magovnika nalazi se srednjovjekovno groblje Biloševica s 14 stećaka i natpisima na hrvatskoj ćirilici i latinici. Prema povjesničarima, veže se uz plemićku obitelj Bilošević, čiji se grb spominje u Fojničkom grbovniku iz 14. stoljeća.
Bošnjak ističe i lokalitet Pinjuhov Turak, poznat kao svatovsko groblje, vezan uz predaju o krvavom sukobu s Osmanlijama zbog prava na prvu bračnu noć.

Legenda o Mirku Čerkezu
Čerigaj pamti i noviju povijest. Autor donosi priču o Mirku Čerkezu, jednom od najpoznatijih hercegovačkih škripara, koji je, prema predaji, više od tri godine odolijevao partizanima. U njegovu čast, svakog 10. travnja ispaljivao se pucanj s Čerigaja – tradicija koja se održala sve do nedavno.
Kako zaključuje autor Josip Bošnjak, Čerigaj je mjesto bogate i višeslojne povijesti, od ilirskih i rimskih ostataka, preko srednjovjekovnih utvrda i franjevačke baštine, sve do novovjekih legendi. Strateška pozicija, izvori vode i plodna zemlja činili su ga važnim tijekom stoljeća.
Čerigaj ima sve predispozicije da postane atraktivna destinacija kulturnog i religijskog turizma. Potrebno je tek prepoznati i valorizirati potencijal koji ovo selo skriva.
Kompletan tekst o Čerigaju čitajte OVDJE.