Tonka Krešić: Nismo zadovoljni odnosom županija prema Sveučilištu

Za vrijeme njezina mandata europski akademski stručnjaci su detaljno ispitali rad Studentskog zbora te mu za uspješan rad dali odličnu ocjenu.

S Tonkom Krešić smo razgovarali o odnosu županija i Sveučilišta, bolonjskom procesu i ostalim studentskim problemima.

S kojim problemima ste se morali suočiti kada ste postali predsjednica Studentskog zbora?

Prije svega, da vas pozdravim i zahvalim na mogućnosti da prenesem dio informacija o studentskom životu u Mostaru; i iako je ovaj portal i projekt Studentskog zbora, evo tek nekako nakon tri mjeseca vašega rada došao je na red i ovaj intervju.

Prije dvije godine sam preuzela vodstvo, sada već brenda naše regije, Studentskog zbora. U vrijeme preuzimanja ove studentske organizacije, Sveučilište je imalo velikih problema s provođenjem diplomskih studija, točnije bilo je došlo do ‘divljanja’ cijena diplomskih studija. S jedne strane trebalo je razumjeti potrebe Senata, kojeg smo među ostalim  i mi ravnopravan član, ali i fakulteta koji zbog neizmirenja duga županija nisu imali novca za odvijanje nastave, a s druge strane kao predstavnik studenata trebalo se izboriti za naše interese...

Uslijedili su dugi i teški razgovori sa svakim dekanom fakulteta pojedinačno i Studentski zbor je postigao određen uspjeh na svim fakultetima osim Filozofskog, gdje još uvijek imamo velikih problema. Posebice sam ponosna na sve studentske predstavnike koji su uspjeli u određenoj mjeri smanjiti školarine i osloboditi bar najuspješnije studente plaćanja. Tako smo na svakom fakultetu uspjeli izvući oslobođenje plaćanja ako se ostvari prosjek ocjena od 3,5; izuzev Filozofskog fakulteta koji je učinio nonsens postavivši prosjek od 4,0.

Evo,  to bih nekako istaknula kao najveći problem s kojim sam se suočila već prvog radnog dana i koji me pratio  i još uvijek dan danas prati; ali evo kažem, ponosna sam na napretke koje smo učinili. Naravno, tu su svakodnevni problemi s manjkom nastavnog osoblja, malen broj prostorija, izuzetno teško stanje u Studentskom centru Mostar koji je danas postao oaza studentskog života i ‘most wanted’ smještaj za svakog studenta…

Koji su najznačajniji projekti realizirani za vrijeme Vašega mandata?


Samo ću se nastaviti na prethodno pitanje. Zasigurno  najzahtjevniji projekt u financijskom i svakom drugom pogledu je  bio projekt studentske ambulante  i Doma zdravlja pod vodstvom dr. Davora Pehara, koji svoju završnu fazu dobiva početkom ove akademske godine. Prije pola godine počela je s radom ambulanta liječnika opće prakse, kao i psihološko savjetovalište za sve studente Sveučilišta. Napominjem da smo osigurali besplatnu primarnu zaštitu. U listopadu imamo veliki event kada ćemo otvoriti i stomatološku ordinaciju te ginekološku ordinaciju u prostorijama naše ambulante. O tome projektu ćemo naknadno znati više u rujnu, ali bitno je napomenuti da smo za ovaj projekt dobili potporu hrvatske Vlade i premijerke Kosor te nam je doznačeno 80.000 kuna za navedeni projekt, više o svemu u sljedećem razdoblju. Evo, nekako, projekt koji je prije godinu dana bio san se ostvario.

Moram napomenuti da smo jedina zemlja u ovom dijelu Europe koja je omogućila ovakve beneficije svojim studentima, a mi smo jedina studentska organizacija u Europi koja je pitanje zdravstvene zaštite preuzela na svoja leđa. Još jednom ističem dr. Davora Pehara koji je preuzeo najveći teret oko realizacije projekta, rektora prof. dr. Vladu Majstorovića, ali i neizostavno hvala prof. dr. Milenku Obadu, dekanu Fakulteta strojarstva i računarstva, koji je uputio prostorije za ambulantu.

Ostali značajniji projekti su projekt studentskog portala Pogled.ba, Dani Studentskog zbora koji su trajali puna tri mjeseca i u okviru toga vremena je svaki dan održana jedna studentska aktivnost. Izmjena studentske ankete o kvaliteti nastave, izmjena Pravilnika o studentskim izborima, sudjelovanje na radu oko zakona o visokom obrazovanju, humanitarne akcije, svakodnevne aktivnosti, mnogobrojni naši projekti; osobito sam ponosna na ostvarivanje ideje Politološkog foruma i njegove voditelje Vedrana Kožula, Slavena Zeljku i Marina Marića koji rade vrhunski posao.

 

Naravno, i na sve dosadašnje organizacije Debatu, studentske časopise, IAESE, AISEC, nadalje sudjelovanje Studentskog zbora na redovitim sjednicama Hrvatskog studentskog zbora, sudjelovanje na svim seminarima iz sfere obrazovanja i važnijih društvenih tema; a novina je i sudjelovanje na sjednicama Europske studentske unije. Izuzetno veliki napor učinjen je na dobivanju diploma studenata prvog stupnja gdje smo kontaktirali međunarodnu zajednicu i samog visokog predstavnika. Zahvaljujući isključivo Studentskom zboru i našem pritisku, uspjeli smo riješiti to pitanje te mnoge druge aktivnosti o kojima ćete moći čitati u našem izvješću o radu.

Kakav je odnos županija prema Studentskom zboru?

Sveučilište u Mostaru osnovalo je pet županija u kojima egzistira većinsko hrvatsko stanovništvo. Sveučilište u Mostaru je tada prepoznato kao žila kucavica hrvatskog naroda i opstanka nas mladih Hrvata u istoj. Skoro pa je degutantan način na koje se odgovorni ponašaju prema jedinoj visokoškolskoj ustanovi u BiH na hrvatskom jeziku. Bolesne političke ambicije pojedinaca se prelamaju na izravan način preko leđa studenata. Studenti plaćaju diplomske studije jer županije ne ispunjavaju svoju obveze redovito i na način na koji bi to morale. Isto tako, ima županija koje su malo manje, a neke su malo veće krivci, ali u pogledu ovoga pitanja ću biti izričita i jednako  uprijeti prstom u svaku županiju jer su oni doveli našu hrvatsku mladež da ne može studirati ako nema novca.  Dakle, zaključak, ne, nismo zadovoljni odnosom županija prema svojoj budućnosti - to jest nama. Štoviše, bijesni smo na odgovorne i nadamo se skorašnjem rješenju situacije.

Je li Studentski zbor bio uključen u pripremu i rad oko nacrta zakona o visokom obrazovanju i kakva je suradnja Studentskog zbora s nadležnim ministarstvom?

Sveučilište u Mostaru još uvijek radi po zakonu Herceg Bosne i, premda je donesen Okvirni zakon o visokom obrazovanju na razini države, županijski zakon još uvijek nije donesen. S Esadom Dželilovićem, ministrom obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije, suradnja je jako loša, odnosno nema je jer je ministar prije svega političar pa onda sve ostalo. Tako da smo imali izuzetno velikih problema u vezi potpisivanja pravilnika o diplomama i ministar Dželilović je potpisao isti tek nakon što je Zbor izvršio pritisak preko međunarodne zajednice. Istoimeni ministar je također pokušao nametanjem Zakona o visokom obrazovanju ove županije uništiti jedinu visokoškolsku ustanovu u BiH na hrvatskom jeziku. Takvi i slični politički pokušaji su snagom jedinstva naše akademske zajednice  spriječeni i evo nekako se veselim izborima u listopadu, jer bilo koja druga osoba sumnjam da će uspjeti nanijeti onoliko štete koliko je ministar Dželilović nanio i koliko je mislio nanijeti.

Kakva je razina kvalitete Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru u odnosu na studentske zborove u Europi?

Studentski zbor je najorganiziranija studentska organizacija u ovom dijelu Europe. Prije osam mjeseci europski akademski stručnjaci za ocjenu kvalitete Sveučilišta u Mostaru za vrijeme projekta "Samoevaluacija Sveučilišta" su ocjenjivali i rad Studentskog zbora. Nakon detaljne provjere uspjeli smo zadovoljiti  kriterije Europske unije i dobili smo ocjenu "odličan" za svoj rad i proglašeni smo najvećom snagom Sveučilišta. To je jedna činjenica koju možda naši studenti i ne znaju. Ali evo, unatoč tome mi volimo kritiku i uvijek možemo više i bolje. Još kada se uzme u obzir da svi ti ljudi koji rade studentske projekte su zapravo volonteri koji čista srca rade što rade, utoliko je ovaj uspjeh još veći. I ovim putem pozivam sve studente da svakim radnim danom od 9 do 14 sati dođu do prostorija Studentskog zbora i aktivno se uključe u studentski život. Vrijeme je da mi stariji napustimo brod , i da mlađe snage to preuzmu.

Studentima u Mostaru često se prigovara letargija i pasivnost. Prema Vašemu mišljenju, jesu li studenti spremni za neke veće akcije i po potrebi prosvjede?

Pitanje je tko prigovara i zašto. Činjenica je da, s obzirom na stanje u društvu općenito, naši studenti  su daleko najaktivniji i daleko najviše rade, i to volonterski. Što se ne može reći na za jednu drugu društvenu skupinu. U posljednje četiri godine Studentski zbor je organizirao tri prosvjeda. I to nije mala stvar. I kada god budemo smatrali da je to jedini izlaz, opet ćemo postupiti tako.

Koje su bitne izmjene i dopune u Pravilniku za glasovanje za predstavnike Studentskog zbora?

Prošle akademske godine smo po prvi put održali izbore po izmijenjenom pravilniku o radu Studentskog zbora. Sukladno praksi zapadnih zemalja i po uzoru na studentske izbore uveli smo izravno biranje predsjednika fakulteta. Ideja je bila da se i sukladno tome produži i mandat studentskim predstavnicima na dvije godine s reizborom nakon godinu dana; ali evo to smo ostavili idućim generacijama neka riješe.

Je li na pomolu rješenje problema vezanih uz definiranje novih zvanja studenata koji se obrazuju pa bolonjskom procesu?

Uh, teško pitanje, a još  teži odgovor. Ja sam student prve generacije bolonjskih studenata na našem sveučilištu, tako da mene ovo pitanje izravno dotiče. Europa se u proteklih pola godine polako odriče Bolonje i bježi od potpisanog. Naša zemlja, kao i Europa, uletjela je u Bolonju, a da nije konzultirala akademsku zajednicu, a budući da je kod nas organizacija visokog obrazovanja specifična i da je nadležnost na županijama, situacija se dodatno komplicira nego recimo u Republici Hrvatskoj gdje je jedno ministarstvo odgovorno i pokriva područje čitave akademske zajednice. Zakon o radu Bosne i Hercegovine još uvije ne prepoznaje ovu kategoriju studenata, zakon o viskom obrazovanju HNŽ-a još nije ugledao svjetlo dana. Ali evo, ova godina izbacuje prvu generaciju magistara struke i tek ćemo vidjeti kako u praksi sve to izgleda.

Kakva je suradnja između Studentskog zbora u Mostaru i studentskih zborova u regiji?

Izuzetno dobra. Jako smo bliski s Hrvatskim studentskim zborom čiji smo i član. Svaki mjesec imamo sjednice u drugom  sveučilišnom gradu u Hrvatskoj, a posljednja sjednica je održana na našem sveučilištu u Mostaru gdje smo ugostili predsjednike sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku. Isto tako smo povezani sa studentskim udrugama u Bosni i Hercegovini te surađujemo onoliko koliko prilike dopuštaju, jer su ostale studentske udruge dosta nerazvijene.

Predsjednica ste Studentskog zbora, studentica generacije. Kako sve stignete i koji je ključ uspjeha?

Zatekli ste me s pitanjem. Nekako se podrazumijevalo da ako već predstavljam studente, imam podlogu u vidu ocjena i statusa na svome fakultetu iza sebe i zasigurno je bilo puno lakše tražiti beneficije i profesori su me shvaćali puno ozbiljnije.
U srednjoj školi sam bila vrlo dobar učenik i nisam bila štreber ili ništa slično, tako da sam došla pravo odmorna za fakulteta i željna učenja. Ne znam, stvarno ne znam. Poklopilo se puno stvari. Kada kao ja dođete iz male sredine, ne znate puno ljudi i počinjete ulagati u sebe u svakom smislu. I volim fakultet koji studiram (Pravni fakultet), volim učiti, volim knjige, volim markere, volim Zbor... Kad nešto volite, nađete način da to ostvarite. Nisam možda količinski izlazila kao većina mojih vršnjaka, ali to mi nije palo kao žrtva, jer kad bih izašla, znala sam se zabaviti poput svih svojih kolega i kolegica i više. Ključ uspjeha je uvijek jednak, vjeruj u ono što radiš i radi to s ljubavlju i uz Božju pomoć.

Izvor:pogled.ba