Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanja prava javnosti Franjevačke klasične gimnazije

Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja. Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti. Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup. Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.