DAN SJEĆANJA Pobijeni franjevci i puk Širokog Brijega

U Širokom Brijegu od 1. do 7. veljače traju “X. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca” u spomen na stradanje njih i širokobriješkog puka, a 7. veljače dan je od posebne važnosti za Široki Brijeg i Županiju Zapadnohercegovačku.

Naime, Grad Široki Brijeg 2013. godine donio je Odluku o obilježavanju 7. veljače Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega, a Županija Zapadnohercegovačka 2014. godine donijela je Odluku o obilježavanju 7. veljače Danom komunističkoga zlosilja Županije Zapadnohercegovačke.

Ovaj događaj većina stanovnika Širokog Brijega tumači kao pad Širokog Brijega, dok je u povijesti često tumačen i kao oslobođenje jer su na današnji dan prije 75 godina partizani ušli u Široki Brijeg te počinili strašne zločine u franjevačkom samostanu na Brijegu.

Naime, prema povijesnim izvorima, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, pored ustaša, u gradu su bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.

U srijedu ujutro, oko 11 sati toga kobnog 7. veljače partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te su ušli u Široki Brijeg. U širokobriješkom franjevačkom samostanu pronašli su 12 fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti. Potom su partizani iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanoga u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.

Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika, sakrilo se u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače, nakon prestanka napada, vratili u samostan.

Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.

Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imali su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800.

Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila, tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega.

Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je stradalo u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine između 786 i 2.157 osoba.

Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.

Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Nakon tih teških stradanja, Široki Brijeg je desetljećima povijao rane.