Povratnici iz Švedske pokrenuli proizvodnju šipka u Hercegovini
"Vratili smo se na staro imanje s dosta zemlje, bilo je šteta da stoji neiskorištena, pa smo dio uz kuću nasipanjem odlučili kultivirati. Posadili smo sorte glavaš i konjski zub. Posao još uhodavamo, ali je bez obzira na malu proizvodnju u Hercegovini, problem plasman. Svi u isto vrijeme dođemo na tržnicu, što oteža prodaju i obori cijenu, pa se proizvodnja šipaka svela na usputni manje isplativ posao", naglašava Antunović za Večeranjak.
Međutim, Antunovići su uočili slabosti, pa s ulaganjima u proizvodnju šipaka ne kane stati. "Planiramo izgradnju manje hladnjače u kombinaciji s vikend kućicom, kako bi se šipci mogli čuvati i prodavati u dužem vremenskom razdoblju", kaže on.
Uočili smo, navodi, da su u vrijeme zrenja šipci jeftini, kreću se 0,5 pa do 1,2 KM, ali čim nestane domaćih, polovicom studenoga, cijena raste na više od 2 KM. To značajno povećava isplativost. "Nadam se da će već do iduće berbe hladnjača biti završena, što će nam omogućiti izlazak na tržište", ističe Antunović te dodaje da je u planu i podizanje punionice soka od šipaka, ukoliko se „pokaže isplativim".
Ukoliko ta dva projekta budu uspješna, slijedi povećanje nasada. Uglavnom, Antunovići naučeno o biznisu u Švedskoj kane primijeniti u Hercegovini, pa na sadnji voćnjaka ne kane stati. Čim su uočili tzv. uska grla u proizvodnji, kane ih dodatnim ulaganjima otkloniti.
izvor: ekapija.ba