Policiji u HNŽ-u nedostaje skoro tristo ljudi

... bh. izdanje Večernjeg lista županijski ministar unutarnjih poslova Slađan Bevanda.

''Prema važećoj sistematizaciji radnih mjesta MUP-a, na dan 31. prosinca 2017. ukupno je nedostajalo 270 policijskih službenika te 65 državnih službenika i namještenika. Sva ova radna mjesta ispražnjena su uglavnom prirodnim odljevom, odlaskom u mirovinu. Nažalost, dulji niz godina iz raznih razloga nisu se raspisivali natječaji za prijem na prazna radna mjesta, tako da je sada stanje doista alarmantno jer nedostaje gotovo jedna trećina operativnoga sastava Uprave policije'', istaknuo je ministar Bevanda.

Veliki broj upražnjenih mjesta odnosi se na više pozicije u policijskoj strukturi, koje su ostale nepopunjene jer je u proteklih deset godina samo jednom, 2013. godine, obavljeno promicanje (činovanje) policijskih službenika. Činovanje nije moguće provesti jer je Policijskom odboru istekao mandat, a novi odbor nije formiran, kazao je ministar Bevanda, dodavši kako se radi o političkom problemu.

''Kad god se to pitanje htjelo uvrstiti u dnevni red sjednice Vlade HNŽ-a, ministri iz reda bošnjačkoga naroda to su onemogućavali'', kazao je Bevanda.

Proteklih nekoliko godina politički problem je i mjesto ravnatelja policije u HNŽ-u. Ilija Lasić na to je mjesto postavljen 2014. godine, a u međuvremenu njegovo je imenovanje osporio Županijski sud u Mostaru.

''Naša županija još uvijek ima ravnatelja policije koji radi i obavlja svoje zakonom propisane dužnosti. Istina je kako postoji presuda Županijskog suda Mostar u predmetu privatne tužbe jednog od sudionika natječaja za izbor ravnatelja policije, kojom je Županijski sud utvrdio kako je procedura izbora bila nezakonita'', kazao je Bevanda.

Međutim, po Bevandinim riječima, Županijski sud nije tom presudom izravno razriješio ravnatelja policije, nego je to naložio tuženima: Županiji, Vladi i MUP-u HNŽ-a.

''Poštujući u potpunosti pravorijek ove sudske presude, a sukladno svojim ovlastima propisanim Zakonom o unutarnjim poslovima, MUP je Vladi HNŽ-a predložio način rješavanja tog pitanja, ali na Vladi nije postignuta suglasnost oko toga te rasprava po tom pitanju još nije okončana. Dakle, ovdje je riječ o privatnoj tužbi iz radnih odnosa, tako da tužitelj u svakom trenutku može pokrenuti postupak prinudnog izvršenja putem suda, što je, prema mojim saznanjima, tužitelj i učinio'', dodao je ministar.