Vlasti u BiH tvrde da je sve dogovoreno: 'Hrvatima prolaz kroz Neum, nama dio luke Ploče'

... uniju, a budući da su rokovi sve kraći, takvu situaciju koriste i vlasti u susjednoj BiH koje u "paketu" s ustupanjem neumskog koridora pokušavaju provući i neometano korištenje luke u Pločama.

I dok Damir Hadžić, ministar prometa BiH, poziva Hrvatsku na ratifikaciju sporazuma iz 1998. godine, čime bi naša zemlja praktički izgubila suverenitet nad pločanskom lukom, Miro Džakula, prvi čovjek Povjerenstva za integrirano upravljanje granicom BiH, ide još dalje tvrdeći da je "državna komisija BiH s kolegama iz Hrvatske već postigla dogovore o luci Ploče, neometanom prolasku kroz Neum i pograničnom prometu".

Upravo je sporazum o korištenju luke Ploče bio i ostao veliki kamen smutnje između dviju država.

Protivljenje iz EU-a

Kako bi svemu dali na važnosti, u Sarajevu su pitanje Neuma i Ploča povezali u istu priču čemu se već izrijekom usprotivio Bruxelles. BiH strana u svojim zahtjevima traži dio suvereniteta nad pločanskom lukom, te eksteritorijalni pristup željeznicom od međudržavne granice do lučkih terminala, što je svojedobno dignulo na noge pločanske dokere, ali ne samo njih.

Ni 15 godina nakon sklapanja sporazuma koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, tadašnji predsjednici dviju država, situacija nije puno bolja, premda hrvatska strana nudi naprednije viđenje sporazuma u kojem se ističe da će obje države dobiti "slobodan i nesmetan promet u tranzitu u svrhu korištenja luke Ploče i u tranzitu kroz neumski koridor.

Među ostalim, to bi značilo da bi BiH dobila ovlasti sudjelovanja u upravljanju pločanskom lukom, ali bi i željezničkom prugom kao eksteritorijalnim područjem mogla bez kontrole prevoziti sve vrste tereta, što je u uvjetima schengenskog režima neprihvatljivo za EU. Stoga je Europa i pristala na razmatranje financiranja pelješkog mosta, kojim bi se mogao riješiti problem povezanosti dvaju dijelova Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije.

I dok nitko sa sigurnošću još ne može kazati kakav će biti režim prolaska prema krajnjem hrvatskom jugu i dalje prema Crnoj Gori, na dva granična prijelaza kod Neuma, Kleku i Bistrini, radovi se odvijaju po 24 h dnevno kako bi prijelazi mogli biti dovršeni do konca travnja. Na tim "rampama" ubuduće će moći prolaziti vozila koja prevoze hranu i robu vrijednu do 10 tisuća eura.

Za sve ostale će se od 1. srpnja ove godine uspostaviti drukčiji režim prelaska granice. Gospodarstvenici će da bi prešli preko teritorija BiH morati u carinarnicama u Pločama ili Dubrovniku zatražiti carinske deklaracije, te će se vozila zapečatiti i plombirati, što će produžiti putovanje i povećati kilometarske kolone, posebno u turističkoj sezoni kojima smo svjedočili svih proteklih godina.

Kako će se u novonastalim uvjetima ponašati bosanskohercegovačka strana neizvjesno je prognozirati. S približavanjem 1. srpnja raste nezadovoljstvo i stanovnika u Neumu i okolici, te tamošnjih trgovaca i općinskih vlasti zbog zabrinutosti za svoju sudbinu nakon pulaska Hrvatske u EU.

Treći trak

Naime, jedina komunikacija Neuma sa zaleđem, osim Jadranske magistrale, lokalna je cesta prema Stocu koja je neuvjetna za bilo kakav promet robe i putnika. Budući da ulaskom Hrvatske u Uniju stupa na snagu poseban režim prijevoza roba biljnog i životinjskog podrijetla, za što je na jugu određen jedino novi granični prijelaz Metković, koji se nalazi kod Novih sela, odnosno u blizini današnje ceste Metković-Vrgorac, Neumljani nisu sigurni kako će provoziti živežne namirnice u Neum.

Stoga je Živko Matuško, načelnik Općine Neum, uputio dramatičan apel vlastima BiH da se Neumljanima dopusti korištenje trećeg traka na graničnim prijelazima za slobodan provoz živežnih namirnica, a sličan zahtjev odaslao je i Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik.

- Stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije trebalo bi olakšati prolaz kroz Neum u vremenu kada se očekuju zastoji u prometu i duga čekanja na granici, a tu inicijativu podržavaju i resorni ministri - rekao je Vlahušić.

Slobodna Dalmacija