Neum: Hitna pomoć zbog gužvi do bolnica mora ići satima

... vozilima hitne pomoći i materijalno-tehničkim sredstvima, ulažu maksimalne napore kako bi pružili adekvatnu skrb za svakog pacijenta, piše Večernji list.

Posla puno, ljudi malo

- Ovogodišnja turistička sezona bliži se kraju i kada zbrojimo rezultate rada naše zdravstvene ustanove u ljetnim mjesecima, možemo ustvrditi da su zdravstveni djelatnici i ostalo osoblje vrlo uspješno izvršavali svoje radne zadatke i obveze - kaže mr. sc. Pero Pavlović, ravnatelj Doma zdravlja.

Ustanova, kojoj je on na čelu, pruža zdravstvene usluge za oko 5000 domicilnih stanovnika, a tijekom cijele godine tu boravi veliki broj turista i gostiju pa se u ljetnim mjesecima taj broj kreće oko 20.000.

I svima kojima to zatreba pružaju se usluge uglavnom hitne medicinske prirode. Posebni problem Domu zdravlja predstavlja prijevoz pacijenata do susjednih medicinskih središta kada su odsutni vozilo Hitne pomoći i medicinska ekipa i po pola dana. To je zbog udaljenosti, graničnih prijelaza i zadržavanja prilikom primanja pacijenata pa se mora osigurati drugo vozilo i medicinsku ekipu.

- Prijelaz granice i ne predstavlja nam toliki problem jer imamo poseban tretman. Najveći problem nam predstavljaju prometni čepovi zbog kojih znamo kasniti i po sat i pol do bolnice. Ovaj problem se može riješiti u budućnosti izgradnjom prometnice Neum - Svitava - Čapljina - dodaje Pavlović.

Prometni čepovi

Zbog prometnih čepova, kada se radi o težim slučajevima, Dom zdravlja Neum pacijente prevozi u Kliničku bolnicu u Dubrovnik, što je riješeno posebnim ugovorom s Republikom Hrvatskom. Drugi veliki problem Domu zdravlja predstavlja i nenaplativost usluga od Federacije BiH.

- Većina pacijenata za vrijeme turističke sezone je iz Federacije BiH, odnosno Sarajeva, Tuzle i Zenice. Sve pacijente iz tih županija, a bude ih više od dvjestotinjak, mi liječimo besplatno. Stoga smo tražili od Vlade Federacije BiH da snosi dio troškova liječenja za te pacijente jer mi svoje usluge ne možemo naplatiti od pacijenta, a ono sredstava što dobivamo od Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanke županije nije dostatno za adekvatnu skrb. Što se osoblja tiče, postojeći zakonski propisi limitiraju broj osoblja u odnosu na broj domicilnog pučanstva, pa se u tom smislu traži najdjelotvorniji oblik rada.