U Galeriji Aluminij predstavljena raskošna fotomonografija o Hercegovini

...u 500 primjeraka, predstavljena je večeras mostarskomu kulturnom općinstvu u Salonu 2 Galerije Aluminij. Objavljena u nakladi mostarske Galerije Martino, pod uredničkom palicom Branimira Martinca, ova luksuzna knjiga za vječnost ukoričuje i od zaborava spašava više desetaka vrijednih crno-bijelih fotografskih svjedočanstava hercegovačke prošlosti.

- Izlazak iz tiska ove knjige, koja je istinskom antologijom starih fotografija iz svih urbanih središta Hercegovine, najavljen je izložbom kojom su Hercegovci, upravo pod imenom Muzej sjećanja, darivani u ožujku ove godine, a koja je, sa stotinjak odabranih svjetlopisnih zasvjedočenja iz hercegovačke prošlosti, ispunila obadva izložbena salona Galerije Aluminij. Dugo iščekivano ukoričeno izdanje, s desecima izvanrednih fotografija, između kojih je i mnoštvo dosad neviđenih, konačno je pred nama - komentirao je rukovoditelj Aluminijeve umjetničke galerije Darko Juka.

Knjigu je grafički oblikovao Martin Gabrić, a kristalno čistu fotografiju s naslovne korice, imena Povratak, napravio je na mostarskomu Staromu mostu, davne 1960. godine, čuveni hrvatski fotograf Teodor Tošo Dabac. Osim njegovih, monografija okuplja i fotografije čijim su autorima: Anton Zimolo, Blago Čale, Ivica Grubišić, Boris Engelgardt, Stjepan Tomlinović, Ferdo Miličević, Šemsudin Zlatko Serdarević, Ćiril Ćiro Raič, Karlo Drago Miletić, Dragan Pezelj, Milan Majerski, Taib Balić, Franz Laforest, Casar Vlajo, František Franjo Topić, Grgo Kozina i Keith Chester. Uvršten je, također, i pretisak značajnoga broja fotografskih ostvarenja nepoznatih autora, pohranjenih u pismohranama Galerije Martino i Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, te u Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije.

- Ova knjiga, na jedinstven način nudi fotografsku kronologiju hercegovačke povijesti, u posljednjih stotinu godina. Stare fotografije vode čitatelja u ugodnu šetnju osebujnom prošlošću hercegovačkih krajeva, počevši od Mostara, preko Trebinja, Gacka, Nevesinja, Stoca, Ljubinja i Ravnoga, sve do Neuma, Čapljine, Čitluka, Ljubuškoga, Gruda, Posušja, Širokoga Brijega, Tomislavgrada, Rame, Konjica i Jablanice. Treba znati kako je, samo dva desetljeća nakon izuma fotoaparata (1839.), u Mostar 1860. stigao fotograf Josip Zimolo, koji predano bilježi život i razvitak grada i Hercegovine. Njegov je rad nastavio sin mu Anton i tako je izgrađena zbirka Zimolo, s više od tisuću negativa na staklu. Naravno, čitav niz fotografskih imena zaslužuje našu zahvalnost i poštovanje i sva su pobrojana u impresumu ove monografije, čije objavljivanje treba promatrati u svjetlu širega izdavačkog pothvata, unutar kojega je Galerija Martino 2013. objavila i fotomonografiju Mostar - Muzej sjećanja, na čijemu proširenom izdanju već radimo - kazao je Branimir Martinac, vlasnik Galerije Martino.

Treći predstavljač ovoga izdanja, mostarski profesor Drago Marić, poručio je okupljenima kako monografija Hercegovina - Muzej sjećanja ima posebno povijesno i kulturološko značenje.

- Iz ovih tristotinjak fotografija može se vidjeti kako su hercegovačka sela postajala gradovi, kako su ljudi od pastira postajali intelektualcima i kako se, kroz nekih stotinu godina, Hercegovina razvijala. Zbog toga držim kako je ovo važna knjiga, jer kroz retrospektivu fotografija pokazuje kulturološki, urbani kao i socijalno-ekonomski razvitak ovoga podneblja - rekao je Marić, naglasivši kako izuzetno cijeni i pripravnost Galerije Aluminij na ulaganje svojega ugleda i prostora i u ovakove pothvate koji snažno sinergijski pridonose cjelovitosti shvaćanja prošlosti i sadanjosti Hercegovine, s Mostarom, kao njezinim duhovnim i gospodarskim središtem.