Sve što nedostaje Mostaru da bude pravi grad

Građani smatraju kako postoje brojni razlozi koji sputavaju Mostar da bude onaj grad u kojem smo imali priliku uživati u predratnom razdoblju. Jedini veći grad u Bosni i Hercegovini koji nema kinodvoranu jest Mostar. Nekada je u gradu na Neretvi uz kino Partizan u Šantićevoj ulici, postojalo i kino Zvijezda u Fejićevoj ulici.

Podsjetimo kako je aktualni gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić početkom 2007. dogovorio s austrijskim investitorima izgradnju multiplex kina, i to dviju kinodvorana s 150 sjedećih mjesta na lokaciji nekadašnjeg kina Partizan. Tom prilikom je najavljeno kako će Mostar za godinu dana konačno dobiti toliko očekivanu kinodvoranu, no ni dan-danas nema nikakvih pomaka po tom pitanju. U proteklom ratu mnogi objekti su pretrpjeli znatna oštećenja, a do današnjeg dana mali broj njih je obnovljen, iako su se zgrade, koje su oronule i predstavljaju svakodnevnu opasnost za stanovnike, trebale što hitnije sanirati.

Također je poznato da prilikom prvih obilnijih oborina ulice našega grada plivaju. Nažalost takva situacija traje odavno, a u najgorem stanju su naselja i ulice koje se nalaze na višim zonama grada pa se voda iz njih slijeva i završava na gradskim prometnicama umjesto u kanalizacijskim otvorima. Primjerice, takva je situacija u naselju Mazoljice, pa ovaj problem s odvodom i poplavama traje već godinama, a naznake da će se ta situacija promijeniti, su pod velikim upitnikom. Postojeći problem traje već godinama i mještani strepe od prvih obilnijih oborina jer je vrlo moguće da u vrijeme obilnih oborina može doći do klizišta terena zbog prostorne pozicije kuća.

No, tako nije bilo prije rata, kada je Mostar uz sve Bogom date prirodne ljepote, bio i grad cvijeća i zelenih površina, čistih i opranih ulica, lijepo uređenih bašča i balkona. Što se sve u međuvremenu promijenilo i koji su glavni nedostatci Mostara kako bi ponovno opravdavao epitet grada potražili smo odgovore i kod nekoliko poznatijih građana.

Brojni nedostatci

Prema riječima Zorana Mandelbauma, člana Židovske zajednice, najveći problem koji je zastupljen u ovom gradu jest nezaposlenost.

“Ljudi nemaju posla, i to im je glavna kočnica u životu za napredak, a dok oni koji su talentirani i imaju sve predispozicije za sigurnu zaposlenost, nisu u stanju ući u radni odnos bez odobrenja određene političke stranke”, kazao je Mandelbaum. Tvrdi kako ne postoji ni jedna tvrtka u Mostaru koja normalno funkcionira osim Aluminijskog kombinata, a doći do radnog mjesta u istoj je nemoguća misija, tako da građani ostaju prepušteni na milost i nemilost sudbini. Mandelbaum uz nezaposlenost smatra velikim problemom i nedostatak kvalitetnog školovanja.

Naglašava kako danas mladi ljudi kada završe školovanje nemaju adekvatno znanje da mogu djelovati u svojoj struci.

Poznati bosanskohercegovački književnik Veselin Gatalo, smatra da postoje brojni problemi i koji sputavaju Mostar da bude ono što je nekada bio. Jedan od najvećih problema, kako kaže Gatalo, koji potiskuje grad je upravo Gradska uprava koja prema njegovom mišljenju nije funkcionalna. Gatalo ističe kako je veliki problem multietničnost u gradu, jer nije riješeno nacionalno pitanje, za razliku od drugih gradova na području Bosne i Hercegovine, koji nisu distrikt. Osim toga Gatalo naglašava kako je grad u proteklih deset godina znatno zapušten, i živi na lešu predratnog Mostara. Tvrdi kako je ovaj izgled ulica, koji je sad prisutan, potrebno što prije promijeniti ukoliko se želi ići dalje, k boljem.

Također je istaknuo kako su to samo neki od razloga, a ima ih velik broj, zbog kojih Mostar nije ono što je nekada glasio, i da ukoliko se ne poduzme ništa i nastavi ovaj tempo funkcionalnosti, tako će i ostati.

Održavanje ulica

Neki od problema koji Mostar svrstavaju u neki drugi rang, za razliku od ostalih bosanskohercegovačkih gradova naveo je i Nedjeljko Prljeta, vijećnik SDP-a. Prema njegovim riječima Mostar je nekada bio uređen grad, no da je tako i danas ne može reći.

“Da bi ponovno bio uređen treba imati odgovarajuće institucije, da se radi samo planski i programirano kada je u pitanju izgradnja grada. Da bude zastupljena disciplina po režimu da svatko radi posao za koji je nadležan”, rekao je Prljeta. On dodaje kako su svi planovi razvoja zasnovani na urbanističkim planovima, te ukoliko ne postoji isti vidljivo je na izgradnji, te nastaju i neplaćanja što vodi do ključnih problema u gradu. Prljeta naglašava kako ti problemi prate ostali niz negativnih pojava, poput bespravne gradnje, koja je jedan od gorućih problema. Također je istaknuo kako nije problem dovesti do uređenja grad, ali ništa se ne može bez političke volje. S druge strane on dodaje kako veliki problem stvara komunalna infrastruktura, ali naglašava kako je održavanje grada već izgrađeno, i kao takvo očito da nije dovoljno dobro, kada prvom kišom ulice plivaju.

“Kada je u pitanju održavanje mostarskih ulica, bitna je institucionalnost, jer bi po nekim normalnim uvjetima grad trebao imati jedno komunalno poduzeće, a u našem gradu postoje četiri. No svima nam je jasno da je bez komunalnih usluga, nema ni normalnih uvjeta za život i zdravlje”, kazao je Prljeta. Također je naglasio da ukoliko grad nema novaca, razvoj i izgradnja mogu čekati, ali komunalije ne smiju pasti u drugi plan. Dotaknuo se i podatka kako je Mostar ekonomski skuplji od svakog drugog grada u Bosni i Hercegovini, jer ima po dvije institucije.

No, kako kaže, to je političko uređenje i takav je dogovor, i pod tim sistemom se sve odnosi, i kao takvo se odražava i na kulturne institucije i ostale segmente života. Iz svega iznesenog se može zaključiti kako je ovo samo dio problema koji koče Mostar kako bi ponovno postao normalan grad.

GLAVNI PROBLEMI
Nezaposlenost

Broj nezaposlenih građana iz danu u dan raste, te umjesto da svaki dan bude ponuđena nova mogućnost za radno mjesto, u Mostaru je slika potpuno drukčija, te jedino što svaki dan zadesi nekog od zaposlenika jest otkaz. U tvrtkama koje funkcioniraju normalno, a mali je broj istih, je vrlo teško dobiti posao. Dok i oni koji imaju posao, nisu zadovoljni istim te je štrajk postao svakodnevnica.

Prljave ulice

Prljave ulice, pretrpani kontejneri, parkiranje automobila gdje se kome prohtije, polomljeni prometni znaci, uništene zelene površine oko zgrada, divlja gradnja, samo su neke od karakteristika današnjeg Mostara, koji sve više gubi pravo da se zove gradom. Ukoliko se nešto hitno ne poduzme po ovom pitanju, nestat će i one pozitivnosti koja je do sada postojala u Mostaru.

Ruševine

Čak i petnaest godina po završetku rata, vidljivi su dokazi nesretnih događanja, jer veliki broj zgrada koje su oštećene još nije došao na red za obnovu, a kako stvari stoje teško da će brzo. Malo je onih objekata koji su obnovljen i podijeljeni ključevi stanova. Žalosno je što ulice umjesto prelijepih fasada i dvorišta, krasi ruševina i to pred fazom obrušavanja i predstavljaju svakodnevnu opasnost za stanovnike.

Nacionalizam

Možda i najveći problem u Mostaru jest svakako nacionalizam koji je prisutan na svakom koraku. Mostar je danas toliko godina nakon rata, htjeli to neki priznati ili ne, podijeljen na dva grada, istočni i zapadni. Njih dijele rijeka Neretva i Bulevar, ulica koja je i danas, kao i za vrijeme ratnih događanja ostala linija razgraničenja.

Dnevni list