Mostarskoj zračnoj luci 15 milijuna eura za obnovu

Jedan od dokumenata koje je Vlada FBiH usvojila je i "Prometna strategija FBiH do 2030." Što je to zanimljivo, a u planu je realizacije?

Tri zračne luke u Federaciji BiH: Mostar, Sarajevo i Tuzla čekaju nove investicije zbog povećanog prometa čiji se kontinuirani rast, prema projekcijama stručnjaka, očekuje i sljedećih desetak godina, javlja Poslovnisvijet.ba.

Zračna luka Sarajevo, čiji je prosječni godišnji kapacitet putnika oko 800.000, trebala bi proširiti postojeći terminal i izraditi novi cestovni prilaz, u što će biti uloženo oko 40 milijuna eura.

Zračna luka u Mostaru, čiji cestovni pristup stručnjaci ocijenjuju kao dobar, trebala bi u budućnosti imati nova i primjerena taksi stajališta te novo pristupno svjetlo za polijetanje i slijetanje. U planu je da se asfaltiraju platforme II i dodatne četiri pozicije za oznaku "C", "push back".

Zračna luka Tuzla, koja je zbog pojačanog prometa tereta ojačala poziciju na prometnoj karti FBiH, u budućnosti bi trebala dobiti potrebnu infrastrukturu koja bi trebala pojačati kapacitete.

Za razliku od sarajevske zračne luke, iznosi investicija u Tuzli i Mostaru nisu spomenuti.

Svi ovi podaci izneseni su u dokumentu "Prometna strategija FBiH do 2030.".

Kada je u pitanju razvoj zrakoplovne infrastrukture i tehničkih poboljšanja u zračnim lukama, u Strategiji je navedeno da će u sarajevsku zračnu luku od 2017. do 2019. godine biti investirano 40 milijuna eura, u zračnu luku u Mostaru za isto razdoblje 15 milijuna eura, a u tuzlansku zračnu luku 25 milijuna eura. Kada je u pitanju RS, predviđena su ulaganja u zračnu luku Mahovljani - Banja Luka.

"Prometna strategija za cilj ima identificiranje akcija potrebnih za razvoj prometnog sustava FBiH u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. Prometna strategija je alat za projektovanje i planiranje čiji je cilj pravljenje puta za buduće investicije u FBiH vezane uz prevoz i promet", stoji u navedenom dokumentu.

Zračne luke će imati dovoljan kapacitet da zadovolje očekivani obujam prometa nakon određenih umjerenih poboljšanja, iako će u konačnici biti potrebna i znatna ulaganja.

Pored zračnih luka, drugi dio, kada je u pitanju Federacija, odnosi se na poboljšanje cesta i to oko 30 projekata, od čega se 12 odnosi na autoceste, pet na izgradnju brzih cesta, a deset na magistralne ceste.

Činjenica je da su ceste u BiH među najlošijim u Europi što dodatno otežava ekonomski razvoj, jer povećavaju troškove prijevoza. Kvalitetne ceste predstavljaju najznačajniji čimbenik kada je riječ o privlačenju novih poslovnih prilika, a samim tim povećat će se i vrijednost zemljišta u BiH.

Ukupna vrijednost projekata koji se odnose na izgradnju autoceste, točnije Koridora 5C, iznosi oko 4,2 milijarde eura. Radi se o dionicama Nemila - Klopče, Mostar jug - Zvirovići, Svilaj - Odžak, Tarčin - Ovčari, Žepče - Nemila, Mostar sjever - Mostar jug, Ovčari - Salakovac, Orašje - Tuzla i Žepče - Tuzla.

Projekti na izgradnji brze ceste odnose se na dionicu Lašva - Nević-Polje, Nević-Polje - Jajce, Bihać - Velika Kladuša, Turbe - Donji Vakuf - Bugojno - Kupres - Livno - granica s Hrvatskom, ali i Mostar - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom.

U RS-u je planirana izgradnja 24 projekta koja se odnose na ceste te četiri zaobilaznice. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 3,3 milijarde eura. U Distriktu Brčko jedan od najvećih projekata je ulaganje u Luku Brčko.

Svi prethodno navedeni projekti koji su u planu da se realiziraju do 2030. godine predstavljaju važan iskorak vladajuće elite, jer je to jedan od načina da dokažu da mogu uskladiti bh. standarde sa europskim.