Mostar: Razmislite je li vam Hitna pomoć nužna, inače ćete je platiti

Služba hitne pomoći Mostar počela je s naplatom intervencija koje nisu hitne. Ova obavijest u prostorijama Hitne iznenadila je građane, a za Večernji list ju je potvrdio i dr. Zdenko Klarić, šef Službe hitne pomoći Mostar.

Zlouporaba prava

Na ovaj korak, prema njegovim tvrdnjama, bili su prinuđen iz razloga što je Hitna služba preopterećena intervencijama na stanja koja nisu hitna. "Od ukupnog broja osoba koje dolaze u Hitnu, između 50 i 70 posto su stanja koja nisu hitna, ljudi dolaze radi svakakvih gluposti, a zna se za što Hitna služi", objasnio je dr. Klarić. Prema njegovim riječima, Hitna pomoć do sada uopće nije naplaćivala usluge koje nisu hitne, ali da im često dolaze osobe koje su prijavljene u inozemstvu s bolesničkim listom koji dobiju u inozemnom osiguranju s kojim imaju pravo samo na osiguranje u hitnim slučajevima. Također ističu da je dosta slučajeva osoba koje su prijavljene u Njemačkoj, a žive ovdje i žele razne preglede, a imaju pravo na hitne intervencije. "Građani Hitnu često zovu u kućni posjet prikazujući da čovjek umire, a ta osoba u stvari ima običnu temperaturu koja se može skinuti paracetamolom.

Često, zbog zauzetosti privatnim obvezama, građani u večernjim satima dovode starije osobe da im u Hitnoj izmjere tlak ili pregledaju grlo, pojedincima se ne da čekati i naručivati u ambulantama obiteljske medicine pa dolaze u Hitnu kako bi brže obavili pregled. Sva ova stanja nisu hitna i ovakve usluge se sada naplaćuju." Postoji tarifnik za sve bolesti i po njemu se za naše građane, koji ne spadaju u hitne slučajeve, naplaćuje po koeficijentu 1, a za strane građane 1,5 do 2 ovisno o bolesti. To su minimalne cijene, ali ovo smo napravili da bar nešto možemo naplatiti", kazao je dr. Klarić

Hitna stanja

U stanja koja se smatraju hitnim spadaju: naglo nastale poteškoće u disanju, gušenje stranim tijelom, zastoj rada srca i disanja, gubitak svijesti, iznenadan bol u prsnom košu, iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca, konvulzije, otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica, ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede, neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela, opekline, udar električne struje ili groma, pothlađivanje, toplinski udar, utapanje, trovanja, jaka alergijska reakcija, iznenadan i neuobičajen bol (jaka glavobolja, jak bol u prsima / trbuhu / leđima).

Vecernji list