HE Mostarsko blato u probnom radu od 13. svibnja 2010. godine

 

Osim poboljšanja infrastrukture lokalna zajednica imat će i druge izravne i neizravne prednosti i koristi od HE Mostarsko blato (posebice od naknada za korištenje hidroakumulacijskih objekata) kada projekt bude u cijelosti završen i pušten u pogon. HE Mostarsko blato smještena je jugozapadno od grada Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko blato koristi vode sliva Lištice. Ta hidroelektrana ne samo da će koristiti vodu polja za proizvodnju električne energije, nego će povećati zaštitu polja od poplava izgradnjom novih objekata dovodnoga tunela i odvodnoga zatvorenog kanale prema rijeci Neretvi.

HE Mostarsko blato sastoji se od 9 građevinskih - energetskih objekata: akumulacijski bazen, ulazna građevina, dovodni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompenzacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod.

Pripremni radovi i izgradnja počela je 2006. godine, investicija je iznosila oko 140 milijuna KM, godišnja proizvodnja je 170 GWh, a instalirana snaga 60 MW.

 

Pregled osnovnih podataka o HE Mostarsko blato:

ULAZNA GRAĐEVINA
Ulazna građevina dovodnoga tunela kao i trasa tunela smještena je 50 m južno od postojeće ulazne građevine za velike vode (Varda tunel). Objekt ulazne građevine konstruktivno je podijeljen u dva dijela. Dno ulazne građevine smješteno je na razini dovodnoga tunela.

DOVODNI TUNEL
Dovodni tunel za HE Mostarsko blato prokopan je kroz brdo Varda, iza ulazne građevine. Duljina tunela je 2207 m s kotom dna ulaza na 214,00 m.n.m. i kotom izlaza na 196,20 m.n.m. Dovodni tunel projektiran je u obliku potkovičastog profila, promjera 4,20 m.,s armirano-betonskom oblogom debljine 30 cm.

VODOSTAN–DONJA i GORNJA VODNA KOMORA
Na kraju dovodnoga tunela smještena je vodna komora za kompenziranje vodnih oscilacija u sustavu koje nastaju zbog promjene opterećenja agregata. Donja vodna komora duljine je 47.0 m. a vertikalnim vodostanom povezana je s gornjom vodnom komorom kružnoga oblika, volumena 3.000,0 m3.

ZASUNSKA KOMORA
Zasunska komora smještena je nizvodno od priključka vodne komore, veličine je 10,70x9,70 m. Objekt zasunske komore u kojem je ugrađen leptirasti zatvarač i njegova upravljačka oprema smješten je na platou ispred izlaznoga portala dovodnog tunela.

TLAČNI CJEVOVOD
Tlačni cjevovod unutarnjega promjera 3 m, duljine 360 m sastoji se od dva koljena i 3 dilatacije, a povezuje zasunsku komoru i strojarnicu.Podzemni dio cjevovoda duljine je 140 m.

STROJARNICA
HE Mostarsko blato čini i zgrada strojarnice u kojoj su ugrađena dva agregata snage po 30 MW, zračni vod naponske razine 110kV kojim se elektrana spaja na elektroenergetski sustav. Smještena je na desnoj obali rijeke Jasenice, uzvodno od slapišta postojećega brzotoka, a postavljena je gotovo paralelno toku Jasenice u podnožju brda Dobraljina.

DONJI KOMPENZACIJSKI BAZEN
Objekt donjega bazena obuhvaća prostor kapaciteta od 10 000 m3 nizvodno od strojarnice u koji dolaze vode rijeke Jasenice, elektrane HE Mostarsko blato i postojećega brzotoka vodoprivrednoga tunela. Funkcija ovoga objekta reguliranje je protoka rijeke Jasenice i protoka prema odvodnom kanalu, tj. rijeci Neretvi. Na kraju donjega bazena ugrađene su 3 klapne za regulaciju protoka voda.

PRIKLJUČNI DALEKOVOD
Novi 110 kV priključni dalekovod povezuje HE Mostarsko blato s mrežom do dalekovoda 110 kV Mostar 4(trafostanica Čule)–Mostar 5(trafostanica Rodoč.Priključkom se ostvaruje prijenos el. energije iz HE Mostarsko blato u prijenosnu elektroenergetsku mrežu BiH.

ODVODNI KANAL ,br> Odvodni kanal izvodi se za mogućnost evakuacije ukupnoga instaliranog protoka HE Mostarsko blato od 40 m3/s, čime je osiguran potpuno neovisan rad elektrane od propusne moći nizvodnog korita rijeke Jasenice. Prihvat voda iz elektrane i iz rijeke Jasenice osiguran je u donjem kompenzacijskom bazenu.Ulazna građevina izvedena je s dva preljevna polja širine 5 m sa zatvaračima. Kapacitet preljevnih polja s otvorenim zatvaračima je 2 x 20m3/s.

UTJECAJ NA OKOLIŠ i LOKALNA ZAJEDNICA
Studija utjecaja na okoliš izvršena je u okviru Fizibiliti studije za HE Mostarsko blato koju je sačinio Verbundplan iz Austrije. Tom studijom utvrđeno je da izgradnja HE Mostarsko blato ima minimalan utjecaj na okoliš prostora Mostarskoga blata.Ne ugrožava postojeće stanje, a uz proizvodnju električne energije omogućava veću zaštitu Mostarskoga blata od plavljenja (dodatnim odvodnim kapacitetima prema rijeci Neretvi) što će uvelike poboljšati poljoprivredne uvjete za korištenje polja, ali i razvoj ostalih grana gospodarstva cijeloga kraja.