Čak i Stari most izgrađen s nelegalnog kamenoloma

Da u Mostaru niti jednom gosodarskom društvu nije dodijljena koncesija za eksplataciju šljunka, potvrđeno nam je i u županijskom Ministarstvu gospodarstva.

Ministar gospodarstva HNŽ-a Esad Humo navodi kako je na području cijele županije izdana samo jedna koncesija za eksplataciju, koja se nalazi na području općine Konjic. Sve ostale eksplatacije šljunka i kamenolomi, kako navodi Humo, rade se nelegalno i na taj način se vrši velika pljačka županije.

Nelegalni kamenolomi

Iz jednog od njih, točnijr kamenoloma koji se nalazi u Ortiješu, kako navodi Humo, izgrađen je i Stari most.

- Od toga država nije dobila ni feninga naknade. S tog nelegalnog kamenoloma su napravljene i sve džamije i munare na području Mostara, tvrdi Humo, navodeći kako je to samo jedan od brojnih nelegalnih kamenoloma koji postoje, a kroz koje su privatnici ostvarili veliku materijalnu dobit.

- Stotine tisuća kubika šljunka su završile u džepovima privatnika, a da grad, županija i država nisu dobile ni feninga. Radi se o velikom problemu pred kojim se zatvaraju oči. Problemu na ruku ide neuređena zakonska regulativa, potom 'ono naše, tko će kome zamjeriti', i naravno sporost administracije, objašnjava Humo.

Zakonom neuređena regulativa je dopustila da se vrše i iskopi šljunka unutar građevinskih radova i to na više mjesta na području Mostara.

- Zahvaljujući zakonskoj regulativi koja je to omogućila, na više mjesta u gradu gdje se izvode građevinski radovi vrši se i eksplatacija šljunka, koji se kroz njegovu separaciju vrati u betonu. To se privatniku itekako isplati i na taj način zarade svi osim države, navodi Humo.

Minimalne kazne

Privatnicima ponajviše odgovara sporost administracije, jer da bi dobili koncesiju za eksplataciju šljunka trebaju, kako kaže Humo, izvaditi 'štos' potrebnih dokumenata, a što ovisi o stotinu stvari, čime se znatno usporava cijeli proces.

Sporost administracije ima veliki utjecaj i na kažnjavanje privatnika, koji u iščekivanju kazne mogu nastaviti s daljnjom eksplatacijom. Najbolji primjer tome dao je baš minstar Humo, koji je još prije dvije godine podnio kaznenu prijavu protiv jednog poduzeća, ali se predmet i dan-danas nalazi na sudu.

Nelegalna eksplatacija šljunka, kao i ostalih sirovina, značajno pogoduju i kazne, koje su i više nego minimalne i kreću se od dvije do tri tisuće maraka, pa se tako privatniku u potpunosti isplati nezakonita eksplatacija.

Sve navedene činjenice su pogodovale stvaranju većeg broja nelegalnih kamenoloma i enormnom bogaćenju privatnika na nelegalan način,

piše Dnevni list