Bešlić nudio da se Velež vrati pod Bijeli Brijeg, ali njima bio draži novac

Bešlić nudio da se Velež vrati pod Bijeli Brijeg, ali njima bio draži novac
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić u intervju za "Start" govorio je o situaciji u Mostaru, pričama i podiljenosti koje su uglavnom forsiraju iz Sarajeva, gradskim projektima i presprektivi Grada na Neretvi.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić u svom gradu najviše voli Rondo jer je tu odrastao i odgojen, pa je i posebno vezan za taj dio grada. Posebno se, ipak, ponosi Starim mostom koji je na UNESCO-voj listi kulturne baštine i parkom u neposrednoj blizini Rondoa za koji je, kaže, on osobno najviše zaslužan.

-Htio sam napraviti nešto za djecu iz cijelog grada i njihove majke i počeo sam bez novca, skupljajući donacije od tvrtki širom Mostara. A sada su svi ponosni na ovaj park koji vri od djece, ima diskretnu i nevidljivu kontrolu 24 sata dnevno i u koji se ne uvode ljubimci i ne unosi piće. Lijep je, brinemo o njemu i ponosim se tim projektom - priča Bešlić.

Najteže mu, priznaje nam istovremeno, pada izgled Titove ulice (Glavne ulice) koja je još uvijek jako razorena.

- U toj ulici se nalaze mnoge gradske zgrade, ali i neke privatne ili u vlasništvu banaka i sve ih treba obnoviti. Ali, građani traže da se obnove njihovi stanovi, povratak je jedan od uvjeta iz mirovnog sporazuma i mi radimo na tome, pa su naši objekti uglavnom na čekanju jer nemamo novaca za sve. Sada tražimo potencijalne investitore ne bismo li na taj način osigurali sredstva. Inače, u Mostaru još uvijek ima oko 300 stanova koje treba obnoviti, a broj privatnih kuća je nepoznat jer se neki vlasnici nisu prijavili za obnovu, neki su umrli, a neki se ne planiraju vraćati - pojašnjava Bešlić.

Gradonačelnik cijeni da je Mostar poslije rata bio najrazoreniji grad u BiH, ali da su neke obnovljene ulice sada ljepše nego prije rata. Mostar ima u planu i brojne druge projekte, ali za sve treba dosta novca.

- Namjera nam da od Djevojačke škole napravimo hotel, jer to je veliki prostor i lokacija je izvrsna, ali za to nam treba oko 16 milijuna KM. Nema ambasade kojoj se nismo obratili za pomoć, ali smo do sada od svih dobili negativan odgovor. Želimo da obnovimo staru zgradu općine, ali i za to treba osam milijuna, a osim toga, ta zgrada je nacionalni kulturni spomenik, pa je u ingerenciji države - priča Bešlić.
U Mostaru se trenutno realizira tek tri investicije, što, priznaje i gradonačelnik, ni blizu nije zadovoljavajuće.

Veliki problem u Mostaru je i ilegalnom gradnja.

- Županijski zakon o legalizaciji je definirao da svi objekti čija je gradnja započela do, čini mi se sedmog mjeseca 2007., trebaju biti legalizirani i sada svi pokušavaju da dokažu da je sve što grade započeto prije tog datuma. Ništa ne pomaže to što mi imamo avionske snimke iz kojih se vidi da to tada nije postojalo. S druge strane, vrši se veliki pritisak na županijske vlasti da promijene taj zakon i pomjere taj datum. Bojim se da će lobiji u tome i uspjeti, vidjet ćemo sada kada se uspostavi vlast. Mi nemamo sredstava da se borimo protiv te gradnje, a inspekcija je u povlaštenom položaju i odgovorna je sama sebi, iako ima veliku odgovornost za povjereni posao - kaže Bešlić.

No, mostarski gradonačelnik nam kaže i da mnogo veći problem sa nezakonitom gradnjom imaju Sarajevo i Tuzla...

- Jedan od problema je i to što Mostar nema prostorni plan. Mi mislimo da će Vijeće ovaj mandat završiti sa novim planom koji je u izradi i sa Strategijom razvoja grada Mostara, ali pripremamo i izmjene postojećeg prostornog plana, a usvojili smo i nekoliko regulacionih planova da bi se nešto moglo raditi - pojašnjava Bešlić.
Možda je, napominje on, i to jedan od razlog da u Mostaru nema ni gradnje novih stambenih zgrada.
Mostarci se često žale na zapuštenost Partizanskog spomen-obilježja koje je jedan od najljepših spomenika u ex-Jugoslaviji, a danas je prljavo i napušteno mjesto na kom se okupljaju narkomani.

- To groblje je nacionalni spomenik i za brigu o njemu je nadležna FBiH. Ja lično sam pokretač inicijative za uređenje tog groblja i sa autorom, pokojnim Bogdanom Bogdanovićem, smo ministar Gavrilo Grahovac i ja sve dogovorili, željeli smo ga obnoviti dok je Bogdanović živ. Dogovor je bio da Grad osigura određeni iznos i mi svake godine izdvojimo najmanje 100 tisuća, ali FBiH, koja bi trebala osigurati deset puta toliko, ne daje ništa. I onda mi sa ovih 100 tisuća uradimo nešto, ali se do naredne godine i na onom što je urađeno naprave određene devijacije i ne vidi se nikakav rezultat. Tražili smo pomoć i od ambasada, ali ni oni nisu zainteresirani, a mi smo bili optimisti pa smo čak i kućicu za prodaju suvenira postavili na ulaz - kaže Bešlić. Partizansko groblje je, upozorava gradonačelnik, nemoguće zaštiti jer ga je nemoguće zatvoriti, a za njegovu rekonstrukciju treba jako mnogo novca.
- Drugi problem je što u blizini nema ni parking prostora, pa smo predlagali gradnju podzemne garaže u neposrednoj blizini, ali sve je na čekanju zbog novca - pojašnjava Bešlić.

Osim toga, i zakonodavstvo koje regulira brigu o kulturnim spomenicima vrlo je složeno.

- Jedna trećina Mostara je kulturni spomenik i ako neko hoće obnoviti fasadu, mora podnijeti zahtjev Gradu, a odobrenje izdaje BiH. Pritom Grad od države ne dobiva ni pare za održavanje. Onda imamo smiješne situacije kada dođe inspektor iz Sarajeva i zbog neke zgrade, kao što je stara zgrada općine, napiše prijavu protiv gradonačelnika. Ja ga pitam ko je odgovoran za zgradu koja je nacionalni spomenik i on mi odgovori da je to ipak gradski objekt. Potpuno je nejasno što je dužnost vlasnika, a što korisnika, dok onaj ko je odgovoran, ne može povući novac za obnovu - pojašnjava Bešlić.

Mostar je, kaže nam gradonačelnik, izgubio mnogo novca u slučaju Hercegovačka banka jer je tada, u dosta kratkom vremenskom intervalu, zatvoreno stotinu poduzeća koja su mogla biti pokretač razvoja grada.

Kako se često spominju Zrinjski i Velež i gradski stadion pod Bijelim brijegom, gradonačelnika, bivšeg Veleževog rukometnog prvotimca, pitamo za perspektivu tog sportskog objekta, a on nam odgovara da je općina taj stadion svojevremeno iznajmila na 105 godina, te da pošto Grad poštuje sve odluke koje su općine donijele prije njegove uspostave, samim tim nema ni obaveza prema stadionu.
- Razgovarao sam ja sa ljudima iz Veleža nudeći im da i oni igraju pod Bijelim brijegom, a oni su tada, prije jedno dvije godine, rekli da više vole malo para nego taj stadion, ali se to ne govori javno - kaže Bešlić.

Gradonačelnik priželjkuje da Mostar dobije novi gradski stadion jer je grad prijavljen za domaćina Mediteranskih igara 2021., zbog čega se sada ozbiljno lobira po mediteranskim zemljama da aplikacija bude prihvaćena.
- To bi bio najveći sportski događaj u organizaciji BiH, a ako su svi naši samodoprinosi mogli otići u Sarajevo za Olimpijadu 1984¬., mogli bi sada i u Mostar, jer ja mislim da Mostar to može. kaže Bešlić.

Na ocjene da Mostarci osjećaju da je u gradu sve zamrlo i da ljudi bježe iz Mostara, Bešlić odgovara da u gradu vlada velika nezaposlenost i da mladi sa završenim fakultetima ne osjećaju nikakvu perspektivu, a na pitanje da li je točno da u Mostaru nema zaposlenja bez članstva ili bliskosti sa nekom od važnih političkih partija, odgovara nam da je u Agenciji za državnu službu lako provjeriti da gradska vlast poštuje bodovne liste nakon konkursa.
- To o strankama se možda odnosi na neki odgovorni posao ili za neka važnija mjesta u Gradskoj upravi, ali ništa ne treba generalizirati - kaže Bešlić.

Projekt o kom se u Mostaru u posljednje vrijeme mnogo govori jeste uspostava novog javnog poduzeća Mostar parking koje bi gospodarilo i naplaćivalo korištenje svih prostora za parkiranje, a prikupljeni novac ulagalo u gradnju novih parkinga.
- Sada u Mostaru ljudi parkiraju gdje hoće jer valjda misle da ako su kupili stan, imaju vlasništvo nad pločnikom ispred zgrade. To je neprihvatljivo jer zbog tih parkiranih automobila ni majke s djecom u kolicima, ni hitna, ne mogu prići zgradi ili proći. Mostar želi biti moderan grad i ovo je jedan od projekata iz tog koncepta, a osim toga, sve te prostore ćemo osigurati video nadzorom koji više neće štititi samo automobile, nego i šire područje. S druge strane, ovom firmom ćemo pokušati riješiti i prekobrojno zaposlene u gradskoj administraciji, jer smo sa sindikatom dogovorili da niko ne može biti otpušten dok mu ne ponudimo drugo radno mjesto - objašnjava gradonačelnik Bešlić.

U Mostaru i dalje postoje ulice koje nose imena po ljudima sporne prošlosti i povijesnog značaja, a Bešlić objašnjava da je to u ingerencijama Gradskog vijeća, koje je svojevremeno formiralo i komisiju koja je trebala da predloži nova imena. No posao još nije završen.
- Osobno sam predložio nova imena za tih pet ulica čiji nazivi najviše iritiraju pojedine grupe građana, svi su jako lijepo diskutirali o tome i pohvalili moje prijedloge za nova imena, ali kod glasanja nije bilo dovoljno ruku da to pretočimo u odluku. Ne biste vjerovali kada bih vam rekao da je SDP podržao Francetića i Milu Budaka, ne glasajući za nova imena ulica. Problem je, zapravo, u tome što kada počnemo govoriti o pet ulica, pojedinci to ne podrže jer traže sve, a to je nemoguće odjednom - tvrdi Bešlić.

Ono o čemu se u Mostaru mnogo priča jeste mogućnost da uskoro više od 1.000 ljudi zatraži povrat stanova koje su napustili početkom rata i koji su bili proglašeni napuštenim.

- Ova država je sama sebi napravila veliki problem jer je stanove prodala bez dinara, za certifikate. Time smo propustili da stvorimo neku masu novca za socijalne stanove, za stanove za zaslužne građane, pa gradonačelnik sada raspolaže sa moralnom podrškom ili mogućnošću da nekom pomogne sa 500 KM, što ne rješava problem samohrane majke ili neki sličan slučaj. Dakle, mi smo kroz privatizaciju mogli stvoriti neki fond i za obnovu - kaže Bešlić.

Što se tiče vraćanja stanova, za njega je to pitanje zakonodavstva iako, kako kaže, nigdje u svijetu ne možete biti vlasnik stana samo zato što ste stanovali u njemu.
- Tu nema pravde, a to su rješenja koja je donijela međunarodna zajednica čiji ljudi dolaze iz kapitalističkih zemalja. Dakle, to sa zahtjevima za povrat stanova za hiljadu ljudi su špekulacije, ne znam da li je to točno i o kom broju ljudi se radi i ne znam hoće li se to desiti, ali ako se to desi, imat ćemo velike probleme. Jer, u tim stanovima živi neko i onda ćemo imati problem njihovog zbrinjavanja. A imamo i problem nacionaliziranih stanova koje će trebati vratiti nekom i to će uistinu biti veliki problem jer će propasti svaka lokalna zajednica koja ima nacionalizirane - pojašnjava Bešlić.

Mostaru, inače, treba 25 milijuna KM samo za obnovu stambenih objekata i grad je, otkriva nam gradonačelnik, mnogo nade polagao na inicijativu o kreditu od 400 miliona KM za povratak izbjeglih i raseljenih. Ali, tog kredita još nema, što dodatno usložnjava situaciju.

Na pitanje da li u Mostaru postoje podvojene institucije, Bešlić odgovara da ako ih ima, one postoje u kulturi jer u Mostaru postoje i pozorišta i teatri, ali da na to niko nema pravo uticati jer Ustav garantira da kultura pripada narodima. Na opasku da to nije sporno, ali da očito nema dovoljno novca za sve jer neki imaju jednu premijeru u tri godine, kaže da je na snazi pogrešan princip dodjele javnog novca.

- To je pitanje nerada. Mi bismo u kulturi trebali davati novac na način da je to uvjetovano radom onih koji dobivaju taj novac, dakle da uspostavimo uvjete i kriterije. Jer mi sada dajemo sve za plaće i materijalne troškove, a nemamo uvida u politike unutar kuća. S druge strane, u cijeloj FBiH teatri su u ingerencijama kantona, ali kod nas to nije slučaj i financira ih grad. I svi se žale, a niko neće da ode u kanton i pita zašto oni ne preuzmu svoje obaveze - pojašnja Bešlić.
Govoreći o kulturi u gradu, on napominje da Mostar nema ni kino jer je neko odlučio da, bez konsultacija sa Gradom, privatizira poduzeće Mostar film, pa je novi vlasnik ugasio dva gradska kina i napravio veću zgradu...


Ne znam čime se oni sada bave, ali želim da Mostar dobije kino, barem improvizirano i sada nastojim da u Kosači napravimo prostor u kom se mogu prikazivati filmovi - priča Bešlić.
Mostar je specifičan i po tome što ima veliki broj poduzeća koja se brinu o čistoći grada, ali bez posebnih rezultata. U Parkovima je grad 100 posto vlasnik, a u Komosu samo 51 i tu se, upozorava Bešlić, pojavljuju pravni problemi vezani za odlučivanje.

- Da bismo osigurali podršku Svjetske banke, deponiju smo odvojili jer je ona dijelom privatizirana, a Svjetska banka ne podržava to javno/¬privatno partnerstvo. Mi smo, naime, željeli otkupiti dionice te deponije, ali vlasnici su to opstruirali jako podižući cijene dionica i ta deponija će zamrijeti za nekoliko godina, ali će raditi ova javna koja ima modernu tehnologiju - pojašnjava Bešlić.

Prikupljanje smeća je, također, u Mostaru problem, jer Parkovi i Komos imaju previše zaposlenih, a građani i poduzeća ne plaćaju odvoz smeća.

- To je teško riješiti, pa sada radimo na uspostavi pravila kojima ćemo građane primorati da to plaćaju, a potom napraviti javno poduzeće koje će dobiti koncesiju za cijeli grad i onda će se ove dvije firme ugasiti - pojašnjava Bešlić.
On je svjestan da će proces gašenja biti složen, ali provediv.

Gradonačelnik smatra da je najveći prioritet za grad otvoriti poslovne zone koje bi mladim ljudma dale šansu da dobiju posao, jer je stanje u gradu veoma teško, firme se zatvaraju, nema investicija, a oni koji su bili zaposleni ostaju bez posla.
- Mi smo među prvima u BiH imali i poslovni inkubator, ali ljudi koji su ga vodili nisu baš imali volje za taj posao i on je sada gotovo ugašen. Ali, Grad nastoji da pomogne, pa sada pokušavamo da im riješimo prostor u kom će djelovati jer je to jako važno - pojašnjava Bešlić.

Kako god da bilo, gradonačelnik Bešlić smatra da gradska vlast nije odgovorna za veći dio problema jer najveći problemi dolaze s viših razina vlasti. Za deset godina on Mostar vidi kao grad studenata i mladih ljudi koji rade i grade kvalitetan grad.
- Ali, ako ostane kao danas, bit će to grad bez ljudi i zbog toga je potreban napor, ne samo grada, nego cijele države - kaže Bešlić.
Ove godine on očekuje veliki broj turista iz cijelog svijeta i napominje da svako treba vidjeti stari dio grada, Rondo i vrelo Bune i Blagaj, jer takvo nešto ne postoji nigdje u svijetu. Neću više nabrajati jer sve drugo bi otvorilo polemike - kaže uz osmijeh gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Ljubo Bešlić građane prima po jedan sat četvrtkom, ali je mnogo zahtjeva i pripremne razgovore obavljaju ljudi iz kabineta. Zato se građani žale da dugo čekaju da ih gradonačelnik primi, a i kada ih primi - imaju najmanje pitanja iz njegove ingerencije. Ljudi uglavnom imaju životna pitanja o zaposlenje, liječenju, dugu za struju i, na žalost, uglavnom im ne mogu pomoći jer gradonačelnik više ne može ni Elektroprivredu zamoliti da ne isključi struju nekom ko ima mirovinu 180 KM - kaže Bešlić.

Za velikih kiša, u starom dijelu grada, a posebno na Starom mostu, zadržava se voda, zna je biti i po deset centimetara. To ljudima pričinjava velike probleme.
- U Mostaru su ranije kiše padale dugo, danima, ali rominjajući, dok sada u sat vremena padne više kiše nego ranije za sedam dana. A sustav prikupljanja i odvoda voda je projektiran prije stotinu godina za rominjanje i sada ne uspijeva obuhvatiti sve padavine. Neke veličine koje su ranije bile mjerene tokom sto godina, sada su se pretvorile u mjesečne. Teško je stići prirodu - kaže Ljubo Bešlić.

Mostarski gradonačelnik ne slaže se sa ocjenama da je Mostar podijeljen grad.
- To postoji u glavama nekih ljudi i potencira se iz Sarajeva i Banje Luke. Istina, ne mogu reći da je grad potpuno ujedinjen, ali je Mostar sigurniji od drugih gradova u BiH jer nema pucnjava i mrtvih ili ranjenih koji u Sarajevu ima gotovo svakodnevno, nema više rata između navijača Veleža i Zrinjskog - kaže Ljubo Bešlić.
Problem je, smatra on, to što obnova grada ne ide brzinom kojom bi to Mostarci željeli. Na pitanje da li Mostarci vole Mostar, on kaže da je ta ljubav najizraženija kada odu iz grada.
- Mostarci Mostar najviše vole kada odu iz njega, kada počne da im nedostaje. A dok su u svom gradu vole sve da žugaju, ništa im ne valja - smješka se Bešlić.