Ante Kvesić: Zaposlili smo 150 doktora

Ante Kvesić, KBC Mostar, Ante Kvesić, KBC Mostar, Ante Kvesić, SKB Mostar, Mostar, Ante Kvesić, KBC Mostar, Ante Kvesić, SKB Mostar, Ante Kvesić, SKB Mostar, bebe, smrt, Ante Kvesić

SKB Mostar je često prisutan u medijima, što zbog novih operacija, što zbog financijskih problema i smjene ravnatelja Ante Kvesića. Priča o njegovoj smjeni i odlasku traje već godinama. Upravo smo s dr. Kvesićem razgovarali o događanjima u SKB-u Mostar.

Piše: Marko Karačić/Večernji list

•Doktore, za početak nam recite kakvo je stanje u SKB-u Mostar sada?

U mostarskoj bolnici je stanje redovito. Kada to kažem, mislim na funkcioniranje bolnice. Financije, kao i uvijek, predstavljaju problem u priči oko SKB-a Mostar.

•Što je s dugovima bolnice?

Bolnica funkcionira na način da pruža usluge za sve pacijente iz četiri županije, pruža ih stalno i ne uspije sve to naplatiti. To je osnovni i jedini problem mostarske bolnice koji ja vidim i koji zapravo limitira rad naše bolnice, zaustavlja naše razvojne projekte.

•Izmiruju li zavodi svoje obveze?

Znači, mi imamo situaciju da imamo ugovore s četiri zavoda za zdravstveno osiguranje. S dva zavoda imamo ugovore o pojedinačnim uslugama. Nažalost, iz Srednjobosanske županije pacijente šalju uglavnom u Sarajevo, a ne kod nas. Hercegbosanska županija i ugovor s njima funkcionira fantastično, ali su i oni trenutno u teškoj situaciji i mi relativno malo pacijenata dobivamo iz te županije, tako da ne mogu reći da se radi o nekim prihodima koji su od velikog značenja za SKB Mostar. Imamo najveći ugovor i najviše usluga pružamo za Hercegovačko-neretvansku županiju. To je županija koja nam daje najviše novca i od nje mjesečno naplatimo 2,787.953 marke. Zahvaljujući ovom ugovoru i redovitoj isplati, mi možemo redovito isplaćivati plaće našim djelatnicima i plaćati doprinose. Prošli mjesec smo naplatili 355.833 marke manje nego smo napravili usluga za HNŽ. Znači, iako s njima imamo veliki ugovor, ipak i oni nam djelomično duguju sredstva. Za 2010. godinu za prostor HNŽ-a smo napravili 35,181.533 marke usluga, a naplatili smo 33,885.376 KM. Znači, Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a nam je ostao dužan u prošloj godini 1,296.157 maraka. Dakle, to je od zavoda koji nam najbolje plaća i od kojeg živimo.

•Što je sa ZHŽ-om?

Zavod za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a nam pravi velike probleme. Oni nam plate 47 posto izvršenih usluga. To na godišnjoj razini znači da im mi uradimo 16,687.437 maraka. Uplaćeno je 6,560.560 maraka, a ostao je dug od 10,126.877 maraka, a to su podaci samo za 2010. To je financijska situacija bolnice i glavni razlog zašto se nalazimo u ovakvoj situaciji.

•Postoji li otplatni plan dugova?

Nažalost, stanje gospodarstva je katastrofalno i zavodi nemaju novca. To je glavni problem. Mi od ZZO HNŽ-a dobivamo grantove za nabavu opreme, servisiranje, a s druge strane imamo velike probleme s financijskom stabilnošću bolnice. Objektivno, u zavodima nema novca. Osobno mislim da bi trebalo promijeniti stvari i ustroj i često se sa sjetom sjetim vremena kada je postojao međužupanijski zavod za zdravstveno osiguranje koji je funkcionirao nemjerljivo bolje nego je to slučaj sa županijskim zavodima koje imamo sada. Imali smo adekvatan tretman od te institucije. Sada imamo i tri bolnice. Mislim da je dovoljna jedna bolnica, ali to je sada već političko pitanje. Za ono novca što se troši za ostale dvije bolnice, možemo slobodno napraviti neke razvojne programe kao što je primjerice transplantacijska kirurgija.

•Razgovarate li o ovim problemima s političkim strukturama?

Činjenica je da sve te političke opcije koje dolaze i odlaze na prvome mjestu imaju zadatak smjene ravnatelja mostarske bolnice. Samo kažem da ravnatelj mostarske bolnice ima dovoljno svog primarnog posla i uopće neće biti nasekiran ako bude smijenjen. S druge strane, možda nije skromno od mene, ali mislim da je SKB-u Mostar bolje sa mnom nego bez mene.

•A šta kaže politika?

Godinama pokušavamo dobiti političare koji vode naše županije, ravnatelje zavoda za zdravstveno osiguranje i sjesti ih zajedno za stol kako bismo dogovorili neki model funkcioniranja u budućnosti, neke strategije, da vidimo što želimo od ove bolnice, koliko je želimo razvijati. Nakon niza pokušaja i sastanaka koji se nikada nisu realizirali, došli smo u situaciju da još niti jedna skupština nije usvojila naš novi statut, a kamoli nešto drugo. Da bi bolnica mogla ići naprijed, onda se suosnivači moraju sastati i dogovoriti što žele. Je li to razvoj bolnice, stagniranje ili ključ u bravu?! Problem političarenja je prisutan, ali mi nismo dio toga. Mi završavamo onkologiju, pripremili smo bolnicu da možemo izvršavati 95 posto usluga i ostao je problem kroničnog nedostatka novca za svakodnevne potrebe.

•Hoćete li mijenjati način rada, odbijati pacijente, operacije?

Mi imamo osiguranike kojima smo dužni pružati usluge. Svugdje u svijetu su bolnice profitabilne, a mi svake godine za izvršene usluge napravimo 12 milijuna maraka duga. Da možemo doći u situaciju da ne pravimo dug, bili bismo oduševljeni. Mi smo ovdje zbog naroda, ali netko naše usluge mora platiti. Znam da nećemo naplatiti stare dugove, ali ćemo zato smanjiti broj usluga koje pružamo. Onda će se ljudi morati snalaziti, kupovati lijekove, ići u druge bolnice da se liječe ili će sami plaćati liječenje. Ali to nije naša misija, mi nismo zbog toga pravili bolnicu. Ona je napravljena da ljude ovdje liječimo.

•Razgovara li se o rješenjima?

Mi smo prije nekoliko dana bili s ravnateljem HZZO i predsjednikom Upravnog vijeća samo s jednom temom: da napravimo jedinstven način upućivanja pacijenata u Hrvatsku i da kriteriji bude jedinstven. Ja sam rekao da samo razliku koju su plaćali hrvatskim bolnicama sada daju nama i veliki dio problema je riješen. A veliki broj ljudi više nema razloga ići na liječenje u Hrvatsku jer mi te usluge pružamo ovdje. Kad god se počne pričati o dugovima bolnice, onda netko ubaci bombastičnu priču kako sam ja nešto ukrao i sve ode na apsurd...

•Jesu li nadležne institucije kontrolirale financije u SKB-u Mostar...?

Računi bolnice su otvoreni za svakoga. Ali ovdje treba doći netko tko će vidjeti kako ćemo riješiti problem. Što se Ante Kvesića tiče i mog računovodstva, ja sam spreman za financijsku policiju ove sekunde. Problem bolnice nije izvješće Ante Kvesića nego je problem zaokružiti ono što treba kako bismo mogli funkcionirati.
•Često se govori o Vašoj smjeni? Zašto? Ima li istine u tome?

Volio bih doživjeti da političke frke prođu. Ne znam, dugo sam na ovoj dužnosti, pa sam možda dosadio. Pretpostavljam da ima tu i moje krivice. Ja jesam od osnivača HDZ-a u Širokom Brijegu i onda to malo strši, iako ne volim da se priča o tome, pokušavam ostati izvan toga, ne volim politiku i ne volim se baviti politikom. Ljudi misle da u bolnici ima puno novca, pa se smjena i zbog toga spominje. S druge strane, ja ne dam da se napada ono što smo radili ovdje. Neka dođe bilo tko i neka vidi što je sve urađeno za 19 godina. Teško se netko može pohvaliti s takvim rezultatima rada.

•Zgrada nove onkologije je skoro završena?

Apsolutno sve ide prema planu. Prilikom polaganja kamena temeljca rekao sam kako će onkologija početi s radom u veljači ili ožujku i sada nemam razloga sumnjati u to. Trenutno se završava krov, radovi idu predviđenom dinamikom, nema nikakvih problema. Mi smo upravo ovih dana proveli i natječaj za nabavu opreme koji uključuje i dva linearna akceleratora za radioterapiju i trenutno je u tijeku žalbeni postupak. Koliko znam, niti jedna žalba nije stigla i nadam se da neće ni stići zbog dinamike cijelog procesa. Ako sve bude u redu, zgrada će biti gotova krajem studenoga i onda počinje montaža opreme. Moj plan je krajem veljače otvaranje objekta i njegovo puštanje u funkciju, a mi smo u tom pravcu jedan dio kadrova već poslali na edukaciju. Moram reći kako su Vlada, Skupština i ZZO ove županije napravili sve kako bi se sredstva za ovaj projekt osigurala. Bilo je nekih komplikacija, ali je na kraju sve završeno korektno i ovim putem zahvaljujem svima njima što su nam pomogli u ovom projektu.

•Može li se bolnica uopće više razvijati s obzirom na ovakvo okruženje?

Uzmite proteklih 20 godina, stariji se sjećaju kakva je bila bolnica prije rata u svakom pogledu. Mi smo sada definitivno u ova teška vremena uspjeli napraviti klinički centar na koji možemo biti ponosni u svakom pogledu. Mnogi odjeli su bili samo postaja za upućivanje pacijenata u Zagreb ili druge centre, ali skoro više pa nitko ne ide izvan Mostara. Napravili smo odličnu bolnicu, usudio bih se reći, ako nije najbolja u Bosni i Hercegovini, onda neka ljudi odu u druge bolnice i vide kakvo je stanje u drugim gradovima. Onkologija je nešto što nam je nedostajalo i uskoro ćemo i to imati. Tu je kardiokirurgija, do sada je operirano više od 20 osoba, već četvero mladih liječnika vrši operacije. Stavljeno je nekoliko tisuća stentova, teško je i pobrojati koliko smo napredovali posljednjih nekoliko godina. Jedino što je ostalo je zgrada pedijatrije za koju treba 5-6 milijuna maraka prema našim grubim procjenama. Zgrada pedijatrije je stara, potrebna joj je obnova i to nam je prva zadaća nakon što završimo onkologiju. Tranfuziju trebamo izvući s pedijatrije i vratiti je blizu kirurgije. Za oba projekta je potrebno oko 10 milijuna maraka i onda nam ostaje samo da jednoga dana riješimo pitanje kuhinje i nikada više ne treba ništa raditi. Samo treba sustav održavati i pratiti novu opremu u medicini.

•Prati li Medicinski fakultet u Mostaru razvoj SKB-a Mostar?

Ne da prati nego mislim da Medicinski fakultet nosi razvoj znanosti i struke u mostarskoj bolnici. Sve ovo ne bi imalo smisla ni mogućnosti da se ide ovim putem da se nije otvorio taj fakultet.

Mi smo do sada s Medicinskog fakulteta samo za bolnicu uzeli više od 150 mladih doktora koji su završili fakultet u Mostaru. Imamo više od 40 obranjenjih doktorata otkako je Medicinski fakultet otvoren, oko 50 magisterija i sada se radi oko 20 doktorata i vjerojatno će ih se deset do kraja ove godine obraniti. U bolnici se odvija i nastava, dogodila se jedna strašna simbioza i bolnica ne može biti vrhunska ako nema kvalitetan Medicinski fakultet pored sebe. Imamo dobru klimu koju treba održati.