FOTO  Stazama stećaka – Okrugli stol i izložba fotografija u Ljubuškom

Stazama stećaka – Okrugli stol i izložba fotografija u Ljubuškom

Na okruglom stolu su sudjelovali mr. sc. Vjekoslav Vierda, kao moderator i predavač Stećci u turizmu, gospođica Marija Radovanovć je predstavila dubrovačku razvojnu agenciju DUNEA i projekt HER-CUL, mr. sc. Radoslav Dodig je govorio o Fenomenu humskih biliga (stećaka), gospodin Grgo Mikulić, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice ŽZH, govorio je o Stećcima - bilizima u funkciji razvoja turizma (poboljšanja turističke ponude), dok je gospodin Mili Bijavica, direktor turističke agencije Fortuna Tours,govorio o primjerima iz prakse kada je u pitanju uključivanje nekropola sa stećcima, kao oblika kulturno povijesne baštine, u turističku ponudu.

U prigodi otvaranja izložbe fotografija Stazama Stećaka, prisutnima se obratio gospodin Grgo Mikulić i gospođa Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA, a izložbu je otvorila ministrica, u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke, gospođa Helena Lončar. Autor fotografija je dubrovački fotograf Zoran Marinović.

Cijeli događaj, svojim nastupima, uveličalo je kulturno umjetničko društvo Vrioštica iz Vitine.

Stećci - bilizi u funkciji razvoja turizma (poboljšanja turističke ponude)

Da bi neko putovanje bilo i turističko putovanje, na njemu se mora ostvariti barem jedno noćenje izvan mjesta boravka. U početku, takva putovanja uglavnom su bila poslovna ili poslovno-istraživačka.

Naravno da je uvijek bilo i avanturista i avanturističkih putovanja, no, ona su uglavnom bila individualnog karaktera, te se nisu mogla smatrati masovnom pojavom. Tek općim porastom standarda i smanjenjem redovnog radnog vremena, te, uslijed toga, pojavom viška slobodnog radnog vremena, javila se i potreba za putovanjima kao oblikom aktivnog i zanimljivog utroška tog viška slobodnog vremena.

Tako, osobito u drugoj polovici XIX. stoljeća, putovanja dobivaju obilježje masovnosti. Karakteristika pojave masovnosti putovanja, više dana i izvan mjesta boravka, bila je uvjet za pojavu turizma kao ljudske, odnosno, gospodarske djelatnosti. Snažan razvoj komunikacijske tehnologije i tehnike, osobito u drugoj polovici XX. stoljeća, doveo je i do snažnog razvoja turizma i turističke djelatnosti, i ne samo na pojedinim dijelovima ili u pojedinim državama svijeta, nego, gotovo bi se moglo reći, na cijeloj zemaljskoj kugli.

Putovanja više nemaju obilježje samo masovnosti, nego su postala istinska masovna pojava. Turizam i turistička djelatnost, ne samo za nacionalna gospodarstva, nego i za cjelokupno svjetsko gospodarstvo, postala je, ako ne glavna, a ono zasigurno vrlo važna gospodarska djelatnost.

Daljnji porast standarda i kvalitete života, omogućilo je da putovanja postanu, ostanu i budu, ne samo masovna pojava, nego, iako smo tek na početku, zapravo fenomen XXI. stoljeća.

Razvoj novih tehnologija koji se, ako usporedimo s razdobljem od prije samo stotinjak godina, može se slobodno reći, odvija zapanjujućom brzinom, dovest će do novih smanjenja redovnog radnog vremena i do pojave još većeg viška slobodnog vremena.

Uostalom, takvi procesi i jesu doveli do, sada se već može reći, općeg procesa globalizacije. Globalizacija, odnosno globalizacijski procesi snažno utječu na mobilnost ljudi općenito, a osobito na turistička kretanja. No, to nije jednosmjeran proces. Isto tako, može se reći i obrnuto:

kako turizam snažno djeluje na globalizacijske procese i njihov sadržaj, a može se reći kako ih i ubrzava.

Današnji putnici, odnosno turisti, nisu zaostali i neobrazovani svijet. Oni su, gotovo u pravilu, obrazovani, željni novog znanja i spoznavanja, novih kontakata i upoznavanja. Današnji turisti su i vrlo informirani putnici. Doduše, današnje komunikacijske tehnologije im to i omogućavaju postati na dosta lak i jednostavan način. Osim toga, internet i elektronički marketing turistima omogućavaju isplanirati cijelo putovanje. Današnji turisti često putuju sami ili u manjim skupinama, bez straha kako bi se mogli negdje izgubiti, a to im, opet omogućuje tehnologija (pokretni telefoni, internet na pokretnim telefonima, elektroničke navigacije, JPS sustavi itd). Podrazumijeva se naravno, da putuju u sigurna područja i države koje nisu u ratu.

Turistička ponudu, morat će se prilagoditi ovom novom valu i tipu turista koji je već tu ili će doći. Ti novi turisti se zasigurno ne će zadovoljiti samo kupanjem u moru, ležanjem na plaži isjedenjem na terasama s lijepim pogledom.

Oni traže kontakte, i međusobno i s domicilnim stanovništvom, oni žele upoznati i doživjeti, na licu mjesta, ono što su vidjeli i što im se svidjelo na internetu, oni žele spoznati mentalitet domaćih ljudi, njihovu kultura i kulturno povijesnu baštinu, njih zanimaju kulturna događanja i manifestacije u mjestu gdje dođu - moglo bi se reći: današnjeg turistu zanima gotovo sve što je vezano uz mjesto gdje je doputovao.

Danas je kulturni turizam, među selektivnim vrstama turizma, postao najinteresantniji i već se računa kako 37% svih turista, kao jedan od motiva svog putovanja, navodi kulturu. Svake godine kulturni motivi turističkog putovanja rastu za oko 15%.

Unutar kulturnog turizma, najinteresantniji segment je kulturno povijesna baština, u koju spadajui naši stećci - bilizi kako su se prvotno zvali. Stećci - bilizi najkraće, moglo bi se reći; da su to kršćanski nadgrobni spomenici, rađeni najvjerojatnije po ugledu na rimske stele i sarkofage. Ako su ti naši preci i dobili inspiraciju za klesanje vlastitih nadgrobnih spomenika, gledajući kako to rade Rimljani, uradili su to na začuđujuće originalan i kreativan način.

Stećci sami po sebi su primijenjena umjetnost, a uresi na njima su čista umjetnost. Područje rasprostranjenosti stećaka je područje koje je zahvaćalo Bosanko Kraljevstvo u vrijeme kralja Tvrtka. Naravno, stećci su se klesali i prije i poslije kralja Tvrtka, ali je za njegovo vrijeme to kraljevstvo bilo najveće i najmoćnije, te je vjerojatno velik broj stećaka nastao baš za njegova vladanja, jer siromašan čovjek nije mogao sebi priuštiti klesanje stećaka, jer to naprosto nije mogao platiti.

Zbog toga se stećci, kao nadgrobni spomenici mogu naći od Sinja u Republici Hrvatskoj do Prijepolja u Srbiji, od Bihaća u Bosni i Hercegovini do Pljevlja u Crnoj Gori, te od zaleđa Dubrovnika i Ploča do Save.

Najveći broj stećaka uopće nije evidentiran, osobito u Hercegovini, no, može se s dosta sigurnosti reći kako se, barem polovica, ako ne i više, svih stećaka nalazi baš u Hercegovini, odnosno Regiji Hercegovini, odnosno Jadranskom slijevu Bosne i Hercegovine. Regija koja želi razvijati turizam, mora izgraditi prepoznatljiv turistički identitet. Ono što bi u hercegovčkom identitetu, između ostalog, bilo posebno, prepoznatljivo, a ujedno kvalitetno i atraktivno, turistički vrlo iskoristivo, jesu, u prvom redu, upravo stećci.

Stećaka nema nigdje na svijetu, osim na ovom našem području, široj regiji, te ih sama ta činjenica čini, za turiste, zanimljivim i vrlo atraktivnim. „A groblja su dokaz života, a ne pustoši", zapisao je Ivo Andrić u Travničkoj kronici.

Nekropola jeste groblje, grad mrtvih, no nema mrtvih gdje nije bilo živih i nema groblja gdje ljudi nisu živjeli ili gdje ne žive. Tako, nekropole s bilizima, najzornije govore o kulturi i bogatoj povijesti toga kraja. No, nije dovoljno imati to nešto, makar ona bila vrlo vrijedna kulturno povijesna baština, kao što su to nekropole s bilizima, to nešto mora biti u takvom stanju uređenosti da može prihvatiti turiste: uređene pristupne ceste, parking, da su očišćene od korova i da se redovito održavaju, da su sami bilizi očišćeni, restaurirani i konzervirani, da je postavljena uredna turistička signalizacija, te informacijske turističke table sa svim potrebnim informacijama o lokalitetu;

te i druge popratne sadržaje koje su neophodni u turističkim destinacijama, makar one bilo i mikro destinacije, kao što su: sanitarni čvorovi, suvenirnice, turističko ugostiteljske objekte, certificirane turističke vodiče itd.

Bez tih, moglo bi se reći, tehničkih uvjeta, ne bi se smjelo takve lokalitete, makar na njima bio ne znam koliko vrijedan spomenik iz kulturno povijesne baštine, staviti u aktivnu turističku ponudu toga mjesta, jer, to bi se moglo, poput bumeranga, vratiti nazad i učiniti veću dugoročnu štetu, nego korist. I ne samo u marketinškom smislu.

Budući da u Hercegovini ima, ne samo velik broj nekropola s bilizima, nego velik broj vrlo vrijednih nekropola, koje bi bilo poželjno turistički valorizirati, jer bi one zasigurno postale i velika turistička atrakcija - naravno ako bi se i uredile za prihvat turista, no to naprosto nije moguće učiniti, kako zbog njihova velikog broja, tako i zbog smještaja pojedinih nekropola za čije uređenje bi trebalo potrošiti iznimno velik novac.

Zbog toga bi trebalo napraviti jedno istraživanje, te u njemu popisati nekropole: najprije koje uopće zavrjeđuju, odnosno ispunjavaju određene kriterije za turističku valorizaciju, a nakon toga i popis po kriteriju atraktivnosti i mogućnosti brzog i jeftinog uređenja.

Neke nekropole već zadovoljavaju minimalne kriterije kao što je Radimlja u Stocu, nekropola Lipovci i nekropola Kočerin (u dvorišti Osnovne škole Kočerin) u Kočerinu koje imaju riješen i imovinsko pravni status, a mogu zadovoljiti i kriterije uređenosti i dostupnosti, te imaju urađen i promidžbeni materijal.

Nekropola na Diliću u selu Bijača, uz mala ulaganja, ako bi se riješilo imovinsko pravno pitanje, bi sigurno postala još jedna zvjezdica na ljubuškoj turističkoj karti. Nekropola Pržine uz istu magistralnu cestu, nešto bliže Ljubuškom, s minimalnim sredstvima bi se mogla dovesti u stanje da bilizi na njoj zasjaju punim sjajem, makar oni i u ovakvom stanju već privlače mnoge prilaznike.

U općini Široki Brijeg važno je još spomenuti i nekropolu Varda u Knešpolju koja se nalazi uz samu magistralnu cestu Široki Brijeg - Mostar, te Šarampovo (groblje) u Uzarićima. Isto tako važno je spomenuti i nekropolu Ričina i bilige u crkvenom dvorištu ( doneseni iz Tribistova) u Posušju.

Što se tiče istočne Hercegovine, nekropola s bilizima koja bi se mogla staviti u turističku ponudu jeste ona u Bileću, u središtu grada, te nekropolu uz magistralnu cestu Stolac - Bileća, na Fatničkom polju.

Na kulturno - turističkim rutama Stazama stećaka, bez obzira što se ruta tako i može zvati, ne može se nuditi samo posjeta nekropolama sa stećcima - bilizima. Itinerer takve turističke rute mora sadržavati i sve drugo, što eventualno turistički može biti zanimljivo; od svih drugih kulturnih i prirodnih atraktivnosti koje se nalaze u blizine turističke rute do eno i gastro ponude.

Osim što turizam promovira kulturu, on i utiče na nju, potiče zaštitu kulturno povijesne baštine, običaja, tradicije i tradicijskih zanata, te utiče i na njezin razvoj.

Kada je u pitanju ruta Stazama stećaka, mislim da je vrlo važno skrenuti pozornost na potrebu zaštite i obnove starih zanata, vezanih za kamen i obradu kamena; od obrade kamena kao arhitektonsko-građevinskog materijala, kamena kao materijala za proizvodnju građevinskog vezivnog materijala - vapna(spaljivanje klačine kao tradicijskog načina proizvodnje vapana), do zanatske i umjetničke obrade kamena.

Jer u Hercegovini je sve kameno ili od kamena,

jer da je drugačije, ne bi moglo ni opstati,

Ili ga nije,

ili ga ne bi ni bilo

I brdo je od kamena i kuća je od kamena

I dub je ko od kamena i čovik je ko od kamena

Jer da nije,

Il ga nije

Il ga ne bi ni bilo

I krevet je bio - od kamena

I grob je bio - od kamena

Ili je,

Ili će biti

Tako, kroz turizam je poželjno, a i moguće je, graditi vlastiti identitet, vlastiti imidž, ali i upravljati njime. Dio, vrlo važan dio, našeg identiteta jeste kamen, i stećci - ti kameni bilizi. Uz kvalitetnu promidžbu, oni mogu biti nešto, ali i kao dio nečega, po čemu će nas prepoznavati u svijetu, i kao regiju i kao narod u svjetskoj zajednici naroda.

Stoga, implementirajući projekt HER CUL, mi jesmo na početku priče o bilizima, ali smo na dobrom putu, jer smo, ne samo okrenuti u pravom smjeru, nego smo na tom putu, evo, ostvarili i prve rezultate: Bijača, Čepikuće ... sutra neke nove lokacije, Stazama stećaka, time će se put i proširiti i produžiti...