Minareta ovdje nije bilo ni za turskog vakta

A pošto su već načuli da Islamska zajednica Livna tu planira graditi džamiju, glas o novoj livanjskoj baušteli (jednoj od rijetkih u ovoj općini) veoma brzo pronio se Vidošima, župi i mjesnoj zajednici kojoj pripada Sturba.

I dok su Vidošani pričali o čemu se radi, na desnoj obali Sturbe niklo je za četiri dana prizemlje i pola kata novog zdanja dimenzija 10x10 m. A onda eksplodiralo. Povučeni glasinama da će se tu praviti džamija, Hrvati iz Vidoša su se pobunili tražeći objašnjenje od općinskih vlasti o čemu se radi.

Muslimani su žrtve

- Prvo se morate upoznati s temeljnim podacima o našem mistu - upozori me Ante Vukoja na benzinskoj crpki u Smričanima. Dakle, u Vidošima živi 3500 Hrvata uz tridesetak muslimanskih obitelji u Džebama i Sturbi. I uvik se dobro slagali. Pitajte ih, svi su bili početkom rata u HVO-u.

- Ja sam bio policajac u ratu, pa neka neko kaže od muslimana je li mu dlaka s glave pala - kaže Karlo Krivić.

- Evo, iz Sturbe iđu muslimani u našu školu. Mala Dalila je prijateljica s mojom Martinom, uvik dolazi u našu kuću. I lipo. Ali sada oni…

- Oni su žrtve više politike - ubacuje se Mladen Vukoja.

- Ko njima brani pravit mejtef i prostor za molitvu? Eno, muslimani iz zaseoka Džebe su napravili mejtef tako što su nam kazali da će ga pravit, a mi, Hrvati smo im pomogli. Ali minaret koji tu nije bio ni u turski vakat…?

- Istina - dodaje Ante.

- Mi smo uz to dopustili da mejtef u Džebama dobije vodu iz seoskog vodovoda besplatno. Bože moj, oni su manjina, a zna se da je u BiH teško svakom koji pripada manjini. Zato ne volim da nas razvlačite po novinama, a mi pravi. Nakon početka gradnje mejtefa, Vidošani, predvođeni općinskim vijećnikom Jakovom Perkovićem, počinju potpisivati peticiju s pitanjem:

- Jeste li za rušenje nelegalno sagrađenog objekta? Do sada se 1500 Vidošana izjasnilo protiv gradnje mejtefa, odnosno džamije.

- Temeljno je pitanje je li izgradnja objekta, bilo da se zove mejtef ili džamija, legalna, ima li sve dozvole - priča nam Jakov Perković.

- A pokazalo se da taj objekt nema ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu. To je naprosto objekt koji se gradi na crno, bez ikakve dokumentacije. Gdje mi to živimo? Moje riječi može ti potvrditi i općinska inspekcija koja je zabranila daljnje radove i donijela rješenje o rušenju objekta.

Porazgovaraj s Fikretom Sitnićem, pomoćnikom načelnika za prostorno uređenje i inspekcijske poslove. Fikret nas je korektno primio i kazao kako zna da se priča o mejtefu u Sturbi ispolitizirala.


(Ante Vukoja, Karlo Krivić i Mladen Vukoja)

Mejtef ili džamija

-Sve vam mogu kazati u dvije rečenice - veli Fikret.

- Naš inspektor Hrvoslav Perković je utvrdio da se radi o bespravno podignutom objektu koji treba srušiti. I mi smo izdali rješenje za to. Premda inspektorov pravorijek ne odgađa izvršenje, dopustili smo Islamskoj zajednici, koja to radi, da se žali županijskoj vlasti. O drugim stvarima ne želim razgovarati. Bit ove priče je u pitanju jesu li muslimani Sturbe željeli napraviti mejtef ili džamiju.

Mejtef je molitveni prostor, a džamija ima minaret. Svi Hrvati s kojima sam razgovarao nemaju ništa protiv izgradnje mejtefa. Ali priznaju da bi im smetao minaret, koji tu nije postojao ni u vrijeme Osmanskog Carstva. Pa sumnjaju da je na djelu islamizacija Federacije BiH.

- Nemojmo si lagati, u BiH se minaretima ograđuje prostor i šalju poruke - kaže Perković.

- U Vidošima nije bilo nikada minareta, pa zašto bi sada. Ja otvoreno tvrdim da je to politizacija uoči izbora s dalekosežnim posljedicama. To je režija čelnog čovjeka Islamske zajednice efendije Mustafe Cerića i njegovih političkih istomišljenika na čelu s Harisom Silajdžićem.

Mi ovdje to dobro znamo, ali to u Hrvatskoj i svijetu nitko ne zna. Pa ispadamo kreteni što nismo multi-kulti. Da ne bi. Nazovi imama Huseina Topalovića, nazovi Hikmeta Hodžića, glavnog čovjeka iz SDA koji je alfa omega Bošnjaka u Livnu.

Nazovem Hikmeta Hodžića i kažem mu da sam čuo kako je on glavni čovjek Bošnjaka u Livnu. A on mi veli da sa spomenutim slučajem džamije u Sturbi nema ništa, te da on nije ni vijećnik ni zastupnik. Kasnije mi rekoše da je Hikmet županijski ministar prostornog uređenja, pa ga ponovno nazvah.

- Čuj, ti, novinaru, znaš li ti da sam ja na važnom sastanku i da me ti problemi ne zanimaju - ukori me Hikmet.

- Samo me zanima ko ti dade moj broj telefona. Pokušao sam kazati odakle mi broj telefona, ali je Hikmet isključio mobitel. Onda sam nazvao imama Huseina Topalovića iz Golinjeva. Veli da je u Kaknju, a na pitanje kako to da su pričali o izgradnji mejtefa, pa pokušali napraviti minaret, Husein je kazao:

Zaštitari na gradilištu



- Mi smo to samo onako... Mi smo htjeli podići samo dva-tri metra, da se zna da je vjerski objekt. I šta komu smeta da mi muslimani imamo vjerski objekt?

A na pitanje tko to financira, imam Husein veli da je to donacija. Nije želio odgovoriti čija donacija. Hrvati će kazati da radove izvodi tvrtka SULA iz Tešnja, odnosno njezina hrvatska inačica iz Makarske. A na početku radova tu su došli zaštitari na čijim je „resovima“ pisalo SIRA.

- To nas je najviše iznerviralo. To je provokacija doći na bauštelu sa zaštitarima. Što su mislili, da ćemo ih napasti - ljutito kaže Ante Vukoja. Dođem na Sturbu gdje se nalazi tridesetak kuća, pola hrvatskih, a pola bošnjačkih.

Po slučajnom izboru naletim na Vinka Mišića. Ne želi se slikati, ali veli da on i njegovi stoljećima žive u slozi, a da im politika uvaljuje zavadu. Isto mi rekoše pred jednom muslimanskom kućom. Nitko ne želi ništa kazati osim Hilmije Hozo.

- I meni krivo da nas je tu zavadilo - veli Hilmija. Mi uvik lipo slagali, a nu sada… Na moje pitanje tko je kriv za sve to, Hilmija je imala jasan odgovor.

- Vi ste iz “Slobodne”. A ja ću vam slobodno reć, najviše su krivi oni koji ne daju da svak gradi i radi šta oće i moli se di oće i kako oće. A najteže mi je sad proć selom i gledat oće li me pozdravit susjed katolik i oću li ja njega pozdravit. (Petar Miloš / Slobodna Dalmacija)