Divlji konji više nisu prepušteni sami sebi

Divlji konji na ovim prostranstvima skoro 40 godina žive pod otvorenim nebom, prepušteni sami sebi, nemilosrdnim vremenskim uvjetima i napadu divljih životinja kojih u okolnim šumama ima mnogo. Divlji konji na Kruzima jedna su od vrlo značajnih turističkih atrakcija ovoga grada, ali nitko još nije napravio konkretan plan kako bi se ove prelijepe životinje napokon zaštitile.

196 divljih konja

Kako nam je kazao Željko Krišto, tajnik Planinarsko-ekološkog društva “Borova glava”, jedna od rijetkih institucija koja se brine za ove konje jest općina Livno koja je ove godine izdvojila 10 tisuća maraka iz proračuna. Do sada je dobiveno 3000 maraka, dok se ostatak novca očekuje do kraja godine. Također, sredstva u iznosu od 5000 maraka očekuju se i od Federalnog ministarstva turizma.

“Prema posljednjem brojanju, danas je živo 196 divljih konja, a ove godine preživjelo je čak 25 ždrjebadi, što je pet puta više od ranijeg godišnjeg prosjeka”, kazao nam je Krišto.
Kada je riječ o samoj zaštiti konja, on naglašava da ima pokušaja vandalizma koje provode pojedinci nad divljim konjima. Također, problem predstavljaju i lovokradice koje žensko ždrijebe prodaju za 400 do 500 maraka.

“Još postoje pokušaji hvatanja konja te njihovog prodavanja. Kradu se uglavnom radi eksploatiranja za sječu šume, te kako bi postali hrana za pse. Mi to lagano suzbijamo, a sami broj ždrebadi pokazuje da smo na dobrom putu da ih sačuvamo i da opstanu”, ističe Krišto.
Konji su tek od prosinca prošle godine odlukom Općinskog vijeća došli u kategoriju zaštićenosti i tada je općina i službeno predvidjela sredstva. A sve što je do sada rađeno, rađeno je na temelju volonterizma.

Nekad bili pitomi

Općina Livno je, kakao kaže Krišto, jedinstvena po konjima iz razloga što oni na ovom području obitavaju nekih 40 godina. I iako se zovu divlji, oni su nekad bili obični pitomi konji koji su nekada služili za bavljenje poljoprivredom, ali kako je došla mehanizacija, tako je nestalo potrebe da se koriste u te svrhe te su pušteni. Zanimljiva je činjenica da ovi konji do sada nisu prešli u neku drugu općinu.

“Uglavnom se drže brda Kruzi površine od 100 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 1400 metara. Očito im ta lokacija najbolje odgovara”, govori Krišto te dodaje da je, zbog sigurnosnih razloga, zabranjen pristup u krugu od 100 metara iz sigurnosnih razloga i konja i ljudi.  

Konji kao hrana za pse

Još postoje pokušaji hvatanja konja te njihovog prodavanja. Kradu se uglavnom radi eksploatiranja za sječu šume, te kako bi postali hrana za pse.
“Prema posljednjem brojanju, danas je živo 196 divljih konja, a ove godine preživjelo je čak 25 ždrjebadi, što je pet puta više od ranijeg godišnjeg prosjeka”, kazao nam je Krišto.
Kada je riječ o samoj zaštiti konja, on naglašava da ima pokušaja vandalizma koji provode pojedinci nad divljim konjima. Također, problem predstavljaju i lovokradice koje žensko ždrijebe prodaju za 400 do 500 maraka.

(Dnevni list)