Krov Hercegovine: Čvrsnica

Krov Hercegovine: Čvrsnica
Za razliku od drugih planina njezin oblik najbliži je četverokutu sa stranicama 15 x 15 km. U tom masivu može se izdvojiti dva dijela: sjeverni dio Muharnica i Plasa i južni dio Velika i Mala Čvrsnica. U geološkom smislu Čvrsnica je građena od verfenskih škriljevaca, a iznad njih su trijaski i jurski vapnenci i dolomiti. Planina pripada dubokom krasu pa je gotovo bezvodna. Padaline brzo poniru i javljaju se u podnožju u obliku jakih izvora, od kojih je najjače Komadinovo vrelo, južno od Jablanice.

Čvrsnica je u botanici poznata po endemima, koji su na njoj prvi put otkriveni: Frajnov karanfil, Handelova mišnjakinjica, uskolisno zvonce, hercegovačka lazarkinja i donarska orlica. U pogledu faune Čvrsnica je pravo carstvo divokoza, a nađu se medvjed, srna i divlja svinja.

Čvrsnica je moćna planina, visoka i surova, s glavom u oblacima a nogom u Blidinjskom jezeru. S njezinih vrhova (Pločnoga, Ploče, Velikoga Vilinca ili Drinjače) pogled puca na sve strane. Vrlo privlačan cilj mnogih planinara i hodoljubaca.
Vrh Čvrsnice Pločno (2228 m) može se bez pretjerivanja nazvati hercegovačkim krovom. Osim planinskih staza do njega se može doći i cestom, koja je izgrađena još prije devedesetih godina. Sam vrh pripada u katastarskom smislu općini Posušje, koja se tu graniči s Jablanicom.

cropedia.info