Hercegovački klimatski uvijeti - padaline

Hercegovina kao područje pripada sredozemnom tipu pluviometriskog režima obilježenim izrazitim zimskim maksimumom i ljetnim sušama. Maksimum oblačnosti je u kolovozu, a količina padalina je najmanja u srpnju (manje od 50 mm).

Maksimalna količina padalina u Hercegovini je u prosincu i studenom, sporedni maksimum u siječnju i veljači. To povoljno utječe na turistička gibanja, jer se oba maksimuma nalaze izvan turističkih sezona, ali su nepovoljne za poljodjelstvo.

Relativno kolebanje padalina označuje razliku u visini najkišovitijeg i najsunčanijeg mjeseca. Ako je relativno kolebanje veće, onda su padaline neravnomjerno raspoređene po mjesecima. Najveći koeficijent relativnog kolebanja padalina je u Posušju, gdje je uvelike izražena dominacija zimskih padalina. Posušje je zaklonjeno od sjevera i juga, te njegov topografski smještaj uvjetuje ljetnu sušu. U prosjeku, ovdje je kolovoz najsušniji u BiH. Ljeti je prostor Hercegovine pod utjecajem azorske anticiklone i uvjeti za stvaranje padalina su mali.

Najveću količinu primaju područja bliže uz more ili ona koja su na prijelazu prema kontinentalnom položaju - planine Čabulja i Čvrsnica. U Hercegovini se kiša javlja tri do pet puta mjesečno, a u godini je trećina dana kišnih. Najviše kišnih dana ima Mostar (god. 127 mm/m²), zbog svog kotlinskog položaja, a najmanje Čapljina (god. 101 mm/m²), koja je istodobno najniža i najotvorenija utjecaju Jadranskog mora. Na cijelom području suša se redovito javlja u srpnju i kolovozu. Kiša se izlučuje u jedan do dva dana. Pojava snijega u Hercegovini veoma je rijetka, osim u visokim planinama. Tu su snježne padaline obilne.

Duljina snježnog pokrivača u Hercegovini ne može dovesti do poremećaja radijacijskog bilanca, jer se snijeg javlja svega dva do tri puta u godini. Snježnih padalina nema preko ljeta, međutim, nekada se zna dogoditi da snijeg padne tokom kolovoza na Prenju, kao na ostalim planinama. Snijeg obično pada od rujna do svibnja, najčešće u zimskom razdoblju i u prvim proljetnim mjesecima. Duže zadržavanje snijega obilježje je za planinski predio (Čabulju, Čvrsnicu, Vran) što je iznimno pogodno za razvoj zimskog turizma.

Izvor: cropedia.info