Hercegovinu ne čine samo kamen i krš, tu su i plodna područja bogata vodom, rijekama, umjetnim i prirodnim jezerima

Hercegovinu ne čine samo kamen i krš, tu su i plodna područja bogata vodom, rijekama, umjetnim i prirodnim jezerima
šikare otpada 202.798 ha ili 78 posto, piše Večernji list BiH.

U okviru toga obradive poljoprivredne površine iznose 58.217 ha ili 22 posto, dok je ostalo krš, golet, livade i pašnjaci s mjestimičnim krpicama visoke šume i šikare. Livada i pašnjaka ima 144.581 ha, ostalo je golet i krš.

Međutim, u tako oskudnom području na kojem je donedavno glavna kultura bila duhan i ponegdje vinograd, danas to izgleda sasvim drugačije. Prije svega, rijeke i rječice čine bogat fond vodnog resursa koji je smješten u kanjone, polja i riječne doline i čine prirodno bogatstvo koje je Bog podario ovome kraju.

U svemu tome dominira rijeka Neretva, taj moćni vodotok koji predstavlja osovinu razvoja i života uopće. U nju se uključuju rijeke Trebižat, Bregava, Buna, Jasenica, Lištica i niz drugih manjih vodotoka, rječica, izvora i izvorišta. Slivno područje Neretve je ogromno i ona kao glavni recipijent čini oko 50 posto ukupnog vodnog resursa Hercegovine.

U ovakvim prirodnim uvjetima šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do bržeg razvoja poljoprivrede. Stasaju poljoprivredne zadruge, veliki kombinati i prerađivački kapaciteti koji pokreću proizvodnju, u čemu najviše napreduje vinogradarstvo, voćarstvo i povrćarstvo. Počinje intenzivnije korištenje voda i grade se natapni sustavi. Primjena novih tehnologija je vidljiva i traži suvremeniji koncept, posebno biljne proizvodnje.

I dalje se voda kao prirodni resurs nedovoljno koristi, ne vrše se kompletne melioracije kraških polja, pa i ono što je urađeno napušta se i propada.

Nameće se potreba sagledavanja korištenja voda na racionalniji i obuhvatniji način, kako bi se izbjegle posljedice nedostataka vode u razdoblju kada ona najviše treba.

U ovome radu dan je prikaz sadašnjeg stanja korištenja voda i površine glavnih poljoprivrednih kultura, iz čega se može zaključiti što bi trebalo uraditi, kolike su potrebe i to prirodno blago kao temelj življenja koristiti na najbolji način. Ovdje su dani općeniti okviri potreba sadašnjih i budućih, imajući u vidu strategiju razvoja poljoprivrede. Podaci su korišteni iz Programa o strategiji razvoja poljoprivrede ove županije i okvirnoga koncepta vodnogospodarskog uređenja dijela sliva rijeke Neretve.

Stanje poljoprivrednih površina

Na području Hercegovine, kao regije koja u zemljopisnom smislu podrazumijeva područje Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, danas je registriramo 3970 ha vinograda, 2290 ha voćnjaka i 7845 ha pod povrtlarskim kulturama, uključujući i površine pod cvijećem i rasadnicima. Ukupna površina pod ovim kulturama iznosi 14.075 ha ili 23 posto od ukupnih obradivih površina.

Površine pod cvjećarskim kulturama (staklenici) iznose 10 ha, dok površine pod rasadničkom proizvodnjom iznose 20 ha.

Prema tome, stupanj korištenja voda u poljoprivredi ove regije kreće se oko 7-8 posto pokrivenosti poljoprivrednih površina, što je jako zabrinjavajuće. To se posebno izražava u razdobljima velikih suša kada se u pojedinim područjima i to smanjuje ili svodi na minimum jer je to ovisno o izvorima natapnih sustava.

Može se zaključiti kako se ovaj prirodni resurs vrlo malo koristi, što dovodi u pitanje ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju i njezin obujam, kvalitetu i tržišne potrebe.

Korištenje voda u poljoprivredi

Natapni sustavi postoje u Ljubuškom polju koje je pokriveno vodom oko 50 posto s ukupno 3100 ha; zatim postoji natapni sustav na području Brotnja u Blizancima i Tepčićima na površini od 130 ha vinograda; Kosor na području općine Mostar, pokriveno je 160 ha vinograda i djelomično se koristi sustav natapanja u području Mostarskog blata, Studencima i Drežnici. Na ostalim područjima u dolini Neretve koriste se crpke iz kojih se izravno koristi voda s obzirom na visoku razinu podzemnih voda, kao i na nekim područjima koja se bave povrtlarskom proizvodnjom.

Na području Dubrava nema natapanja poljoprivrednih površina, kao i u Bijelom Polju, Posušju, Grudama i drugim manjim površinama u kojima nije osigurana ni voda za piće.

Hercegovina je u vodama kao prirodnom resursu vrlo bogata i što još treba naglasiti, to su još uvijek relativno čiste i upotrebljive vode. To, dakako, daje mogućnost za ozbiljniji razvoj poljoprivredne proizvodnje uz uvjet da se instaliraju vrelozahvati i natapni sustavi te da se konačno izvrše melioracije naših kraških polja.

Na temelju podataka iz Elaborata o strategiji razvoja poljoprivrede na ovoj regiji, vidljivo je da će se u poljoprivredu ulagati relativno dosta sredstava, što ima svoje opravdanje, s obzirom na značaj ove djelatnosti u ukupnom gospodarskom razvoju. Dobar dio sredstava trebao bi se osigurati iz državnih poticaja, dugoročnih kredita i donacija vladinih i nevladinih organizacija.

Prema tim predviđanjima, planira se u razdoblju od pet godina postići sljedeće:

5500 ha vinograda

1800 ha voćnjaka

3300 ha povrtnih kultura

2500 ha aromatičnoga bilja

Ovo je dosta realna procjena mogućnosti i potreba, pri čemu treba imati na umu organizaciju proizvodnje, distribuciju i marketing. Zapravo, ostaje da se daju konkretni i korektni odgovori na pitanja - što će se proizvoditi, za koga i pod kojim uvjetima.

Voda i njezino korištenje ostaje za poljoprivredu temeljno pitanje. Ovoj regiji Bog je podario mnogo vode i blizinu mora i ne bi se smjelo dogoditi da ostanu žedni i zemlja i ljudi.

U području Hercegovine ima dovoljno vode u njezinim rijekama i jezerima. Vidljivo je iz prednjih konstatacija da se nedovoljno koristi za poljoprivrednu proizvodnju i da je prava sramota to prirodno blago ne koristiti na bolji i svestraniji način. Treba računati s činjenicom da poljoprivreda, kao gospodarska grana, postaje sve značajnija u ovome području i da tu nema ozbiljnijih alternativa u razvojnim planovima gospodarstva.

Polazeći s takvog stajališta, nužno je hitno uraditi planove i projekte rekonstrukcije postojeće mreže natapnih sustava, izgraditi nove po suvremenim tehnologijama, izvršiti melioraciju kraških polja Mostarsko blato i Dubrave uz ostala značajna područja koja još uvijek nemaju vode i koja im na očigled otječe u nepovrat.

Preozbiljni projekti

To su preozbiljni projekti i o njihovu rješavanju ovisit će ekonomsko-političko stanje i demografska slika ove regije. Posljednjih godina dobar dio poslova dovođenja pitke vode na području općine Čapljina je urađen, ali još nedovršen. To se javlja i u drugim općinama HNŽ-a, što pokazuje interes i potrebu rješavanja tih problema. Sve to upućuje na zaključak o proizvodnji zdrave, ekološke proizvodnje, o čemu je davno najbolje izrekao i napisao čuveni Hipokrat: "Čovjek je ono što jede".

Ovaj rad prezentiran je na znanstveno-stručnom skupu "Zaštita i upravljanje vodama" koji se održao u Čapljini 19. siječnja 2017