Hercegovino oprez: Komarci u Dalmaciji prenose parazita koji izaziva opasnu bolest

Iako Hrvatska nema točnih epidemioloških podataka, stručnjaci posljednjih nekoliko godina bilježe i 20-ak oboljelih godišnje koji po pomoć stižu obično u kasnom stadiju bolesti.
„Lišmanioza se širi uglavnom ljeti, a spremnik parazita je krv životinja, najčešće psa, lisice ili čaglja", pojasnio je dr. Mario Sviben, voditelj odjela za parazitologiju HZJZ-a.

Nakon što komarac, nevid, ubode zaraženu životinju, ponovnim ubodom parazita prenese na čovjeka, piše Večernji list.

„Postoje dva oblika bolesti, kožni i manifestni, a problem je što se nakon uboda zaraženoga komarca bolest polako razvija od nekoliko tjedana do čak osam mjeseci", upozorio je dr. Sviben.

Kožni oblik, uglavnom, nije opasan, a karakteriziraju ga ranice na mjestu uboda koje dugo ne zarastaju.

„Traju mjesecima, obično se nalaze po rukama i licu, a zbog kasnog početka liječenja na mjestu rana ostaju ružni ožiljci", pojasnio je liječnik.

Drugi, manifestni oblik bolesti, nije nimalo bezazlen jer ako se ne liječi, završava smrću.

„Liječnici ga obično ne prepoznaju odmah jer zaražen čovjek ima nespecifične simptome", upozorio je. Dodao je da oboljeli obično imaju povišenu tjelesnu temperaturu, povećanu slezenu i jetru te anemiju.

„Godišnje od ovog oblika lišmanioze oboli dva milijuna ljudi, a umre čak 60.000", upozorio je dr. Sviben.

Ključ je uspješnog liječenja rana dijagnostika i primjena antiparazita.

„Jedini je način da se sumnja na lišmaniozu potvrdi testiranje krvi oboljelog na specifična antitijela, izoliranje parazita iz krvi i njegov uzgoj na specifičnim hranjivim podlogama u laboratoriju", naglasio je.

Najveći je, ističe, problem što za lišmaniozu ne postoji cjepivo.

Jedina zaštita repelenti

„Ne posumnja li liječnik na vrijeme, bolest može završiti i fatalno", upozorio je dr. Sviben. Dodao je da je slučaj kožne lišmanioze prije nekoliko dana otkriven u pacijentice.

„Uglavnom je riječ o ljudima koji su prije više mjeseci boravili u južnim dijelovima Hrvatske, no s obzirom na to da nema pravih epidemioloških podataka, ne možemo biti sigurni je li se zbog globalnog zatopljenja bolest počela širiti i na sjeverne dijelove zemlje", pojasnio je. Jedina zaštita protiv ove bolesti su, naime, repelenti (sredstva koja se na kožu nanose protiv uboda insekata). Repelenti, kaže liječnik, nisu zdravi za stalno korištenje, pa je važno da ljudi znaju za bolesti i obrate pozornost na često zanemarivane simptome.