Hercegovina kao turistička regija još nije zaokružena

No prihodi od turizma nisu ni blizu onome što ovaj dio BiH može i treba ponuditi. Cijelo društvo, od institucija vlasti do samih građana, ne radi mnogo na poboljšanju ukupnog imidža Hercegovine. Stručnjaci iz oblasti brendiranja kažu da je došlo vrijeme kada je daljnji razvoj turizma, a time i ekonomije općenito, postao nemoguć bez prevladavanja podjela i zajedničkog rada na promociji onoga što Hercegovina ima za ponuditi.

I ove godine se u Hercegovini željno iščekivala ljetna turistička sezona kada te prostore posjećuje veliki broj turista, uslijed čega živne i lokalna ekonomija.

Tako, naprimjer, turistički radnici u Mostaru su relativno zadovoljni startom sezone ako se uzmu u obzir događaji od proteklih mjeseci, posebno nasilni prosvjedi s početka veljače.

"Međutim, moram reći, gledajući sa više aspekata, da je turstička sezona relativno dobro počela. Imajući u vidu da je u tijeku Svjetsko prvenstvo u nogmetu i poredeći dolaske, koji nimalo nisu manji nego prošle godine, moramo biti zadovoljni", kaže prvi čovjek Turističke zajednice Mostar Mensud Duraković.

Turizam se već događa u Hercegovini, kaže direktor Regionalne razvojne agencije - REDAH - Ivan Jurilj. Rezultata ima, ali:

"Hercegovina kao turistička regija još nije zaokružena. Tu nam fali institucionalnog, zakonodavnog, ali i onog dijela koji dolazi od ljudi - njihove samosvijesti. Pa pogledajmo, prije svega, okoliš i sve ono što nas okružuje i kako se odnosimo prema svemu tome. Nemamo tradiciju još toliko izraženu kao što je to u nekim drugim regijama, pa da možemo reći da je to uistinu razvijena turistička regija", navodi Jurilj.

Da je to itekako točno, posvjedočila je akcija koju su zadnjih dana u starom jezgru Mostara proveli ronioci, kajakaši, skakači, te brojni volonteri i članovi drugih nevladinih organizacija čisteći korito i obale Neretve.

Regija Hercegovine je još uvijek etnički podijeljena.

Putopisac i poznati novinar Goran Milić smatra da u toj regiji nema jasne socijalne kohezije. Kao primjer navodi i činjenicu da u nekim TV programima koje je pravio, nije intervjuirao bh. političare:

"Zato što ne mogu nijednog pitati kad će biti gotova obilaznica oko Sarajeva. Ne mogu nikoga pitati u Mostaru kad će se očistiti smeće. Jer to je toliko razina vlasti, toliko komplicirano, da nema nikoga odgovornoga", konstatira Milić.

Stručnjak za brendiranje i također afirmirani novinar Božo Skoko kaže da su provedena istraživanja pokazala da stanovništvo u cijeloj Hercegovini ekonomiju vidi kao problem broj jedan:

"Istraživanja pokazuju da bi se kvaliteta života općenito u Hercegovini poboljšala samo otvaranjem novih radnih mjesta. Gotovo 80 posto svih ispitanika na području Hercegovine očekuje samo nova radna mjesta, a na drugom mjestu je poboljšanje političke situacije, odnosno da regija ne bude podijeljena prema nacionalnim ili nekakvim drugim ključevima", naglašava Skoko.

Goran Milić, primjera radi, Hercegovinu poredi sa jednom popularnom svjetskom destinacijom, iz čega se mogu izvući brojni zaključci:

"Švicarska je brend, samo ne znam zbog čega. Osim onoga Viljema Tela (William Tell) i Hajdi (Heidi), ja ni ne znam ništa drugo o Švicarskoj. Ali su brend zbog proizvodnje, zbog satova, zbog načina života, zbog sigurnosti", kaže Milić.

Zato Božo Skoko o tome šta uraditi, kaže:

"Da postignemo konsenzus što je naš identitet, koje su naše najveće komparativne prednosti u odnosu na naše okruženje, da to posvijestimo i da onda upakiramo na pravi način."

A sami turistički radnici na terenu kažu da već odavno upozoravaju da Hercegovina i cijela BiH trebaju više povesti računa o ekologiji i ruralnom razvoju kako bi turistička ponuda bila potpunija i profitabilnija.

"To su neke šanse, odnosno neki pravci za koje mislimo da se vlasti i politika trebaju baviti u smislu pozitivne promocije, odnosno ulaganja u taj sektor", navodi Mensud Duraković iz Turističke zajednice Mostara.

Radio Slobodna Europa