Hutovo blato se suočava s novim prijetnjama

Prošlogodišnji požar, koji je uništio 80 posto Hutova blata, te prisilio na bijeg brojne ptice i životinjske vrste, zaprepastio je sve. Suočeni s optužbama javnosti za zanemarivanje ovog dragulja prirode, vlasti su odlučile financijski pomoći. Za razliku od bivše Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) koja je za Hutovo blato, čiji je osnivač, izdvajala svega nekoliko stotina maraka mjesečno, zbog čega su lovočuvari i drugi djelatnici Parka bili godinama bez plaće, nova je županijska vlada odlučila financirati 40 posto troškova zaštite i održavanja Hutova blata, a uplaćena su i dodatna sredstva.

Pomagat će i Svjetski fond za zaštitu prirode

"Županijska uprava civilne zaštite za revitalizaciju Hutova blata odobrila nam je 88.000 maraka, a federalno Ministarstvo okoliša i turizma 200.000 za opremu i sanaciju ovog područja, kaže za Deutsche Welle upravitelj

On kaže kako posebnu zahvalnost duguju Svijetskom fondu za zaštitu prirode koji im je stalno bio pri ruci i stalno "zvonio na uzbunu", te Agenciji za vodno područje koja implamentira program ove svjetske organizacije.

Zahvaljujući doniranim sredstvima u parku prirode Hutovo blato rade na uređenju područja kako bi spriječili ponovno izbijanje požara, obnovili su turističke brodice za foto safari, uredili ribolovne zone, biciklističke staze, te edukacijske staze za učeničke ekskurzije. U tijeku je i izrada prostornog plana, koji će osigurati pretpostavke za izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata kako bi posjetitelje Parka prirode zadržali što duže i tako osigurali više novca za samofinanciranje. Zovko, kaže, kako su ustanovili, da postoji zakonska obveza financijske pomoći Hutovu blatu Elektroprivrede HZ HB, jer se HE Čapljina nalazi u sastavu parka prirode, te Fonda za zaštitu okoliša FBiH, te će i od njih tražiti da izvršavaju svoje obveze.

Priroda sama najviše učinila

Ipak, u dosadašnjoj revitalizaciji, priznaje upravitelj Zovko, sama priroda je najviše učinila - samoobnavljajući se.

"Mi na žalost nismo mogli značajnije pripomoći, ali evo kroz ove projekte nadamo se kako ćemo malo bolje propratiti zimovanje ptica koje će doći iz sjeverne Europe jer u projektu imamo izradu hranilica i nabavku zrnaste hrane za ptice, što je jako važno, jer su te ptice iz sjeverne Europe na proputovanju za Afriku i one ovdje trebaju ne samo odmor već i hranu. Nadamo se kako ćemo ih uspjeti zadržati na ovom području."

Gornji horizonti- nova prijetnja

Prema posljednjim istraživanjima projekta Life na prostoru Parka prirode "Hutovo blato" obitavaju 163 vrste ptica, 22 vrste riba, te čak 600 billjnih vrsta. Osim požara, lovaca i narkomafije, tom brojnom i raznolikom biljnom i životinjskom svijetu sada prijeti nova opasnost - smanjenje dotoka podzemnih voda iz Istočne Hercegovine u Hutovo blato. Naime, značajne količine voda kroz energetski sustav Gornji Horizonti u Istočnoj Hercegovini preusmjeravao bi se na Hidroalektranu Dubrovnik, koju zajedno planiraju graditi Republika Srpska i Republika Hrvatska. Predsjednik Ekološke udruge "Lijepa naša" iz Čapljine Marinko Dalmatin upozorava kako to može izazvati ekološku tragediju u Hutovu blatu. On kaže kako ova i druge udruge insistiraju od investitora da se utvrdi "nulto stanje" biljnog i životinjskog svijeta na ovom području, kako bi se mogli pratiti utjecaji "Gornjih horizonata" na Hutovo blato i deltu Neretve.

"Želimo da se sukladno zahtijevima ekologije, zahtijevima riblje i ptičje vrste i staništa za očuvanje vegetacijskog pokrivača odredi i količina vode koja je potrebna da se dovodi izravnim i neizravnim putem na područje Hutova blata koja je potrebna za život, razmnožavanje i opstanak biljnih i životinjskih vrsta na ovom području i području delte Neretve", kaže Dalmatin za Deutsche Welle.

Radovi na revitaliziranju

Pokazujući nam vodostaj Neretve kod Čapljine, koji je, kaže niži za 2 do 3 metra. Isti je slučaj i s razinom vode u Hutovu blatu, dodaje Dalmatin i tvrdi kako su posljedice projekta Gornji Horizonti već vidljive. On smatra kako Vlada Federacije BiH od vlasti Republike Srpske, mora tražiti osiguravanje monitoringa dotoka voda u Hutovo blato. Također, i vlasti BiH ne smiju dati suglasnost Hrvatskoj za gradnju Hidroelektrane Dubrovnik, dok Hrvatska ne osigura jamstva da će dovoljna količina vode doticati u ovaj park prirode. Svjetski fond za zaštitu prirode, kako saznajemo, radi na izradi sustava integralnog upravljanja vodama na cijelom području jugoistočne Hercegovine.

dw.de