Breskva kao ljekovita biljka
Opis biljke: Breskva (Prunus persica) je veoma raširena voćka u svijetu. Postoji čak 2500 sorti ove voćke.
Iako se, prevedeno s latinskog, zove perzijska šljiva, breskva je zapravo porijeklom iz Kine i smatra se da ju je u Europu donio Marko Polo.
Postojbina joj je Kina odakle je preko Perzije i Grčke dospjela u tople vinogradarske krajeve svijeta. Koristi se u sirovom stanju a pogodna je i za pravljenje kompota, sokova, džemova kao i za sušenje.
Cvijet breskve se bere u martu, aprilu i maju a plod od početka juna do septembra. U plodu breskve ima šećera, karotina, voćnih kiselina, bjelančevina, škroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i željeza.
Koristi se u ishrani, industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za čišćenje crijeva. Poznata su i ljekovita svojstva sokova, sirupa i čajeva od breskve. Od vitamina, ove voćke su prava riznica beta-karotina (to jest provitamina A) - u breskvama ga ima 0,5 a u nektarinama 0,44 miligrama. Tu je i većina vitamina grupe B, uključujući folacin (B9) i nijacin (B3, odnosno PP), vitamin C (10 mg% u breskvama, upola u nektarinama), vitamin E (1,5 mg%), i biotin (vitamin H), kojeg ima 0,4 mikrograma.
Ljekoviti dijelovi biljke su plod, cvijet i list.
Ljekovito djelovanje: Važno je naglasiti da je odnos kalija i natrija sedam naprema jedan, zbog čega su ove aromatične i sočne voćke korisne onima koji imaju problema s oticanjem. Dobre su i protiv malokrvnosti, za crijevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od breskve preporučuje se onima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudačne kiseline, osjetljivim nervnim sistemom, kao i za čišćenje organizma. Breskve i njihov sok ne preporučuju se dijabetičarima i alergičnim osobama.
Breskva se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih poremećaja, a ima laksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenje živaca i općenito za rad probavnih organa.
Vezani članci