Konačno otkrivena tajna zijevanja

Vidi originalni članak
Američki i austrijski znanstvenici nedavno su objavili kako su konačno otkrili da bi ono moglo imati sasvim drugu svrhu - hlađenje mozga.

Naime, psiholog Andrew Gallup iz SUNY Collegea u Oneonti u SAD-u i njegovi suradnici utvrdili su da su ciklusi spavanja, budnosti korteksa i stresa povezani s promjenama u temperaturi mozga te da zijevanje služi održavanju mozga na uravnoteženoj temperaturi i u optimalnoj homeostazi. Budući da prema ovoj teoriji na temperaturu mozga utječu i unutrašnji i vanjski čimbenici, zijevanjem bi se trebalo moći lako upravljati mijenjanjem temperature u prostoriji. U skladu s tim, američki je tim pretpostavio da će se potreba za zijevanjem očitovati samo na određenim temperaturama zraka - kada one nisu previše visoke ni preniske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi testirali ovu ideju, Jorg Massen i Kim Dusch sa Sveučilišta u Beču mjerili su učestalost zaraznog zijevanja kod prolaznika u Beču tijekom zime i ljeta, a potom su rezultate usporedili s rezultatima identične studije koja je ranije provedena u pustinjskoj klimi Arizone. Znanstvenici su prolaznicima pokazali niz slika zijevanja i potom tražili da opišu kakvu su potrebu za zijevanjem u njima probudile.

Rezultati su pokazali da su Bečani više zijevali ljeti nego zimi, a stanovnici Arizone više zimi nego ljeti. Na temelju analiza tim je utvrdio da u priči o zijevanju nije bilo presudno godišnje doba ni broj sati dnevnog svjetla, već temperatura zraka - najučestalije je bilo oko 20°C. Zijevanje je značajno palo na visokim temperaturama od 37 stupnjeva Celzija tijekom ljeta u Arizoni, baš kao i na niskim temperaturama zime u Beču.

Voditelj studije Jorg Massen objasnio je da zijevanje nije učinkovito kada su temperature u okolišu previsoke, jer se mozak ne može hladiti vrućim zrakom te da nije neophodno ili da čak može biti štetno kada su one previše niske.

Tportal

Vezani članci