Usporedba mirovina i troškova života u Europi: BiH i susjedi daleko ispod prosjeka

Udio državnih mirovina u pokrivanju troškova života u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i zemljama regije pokazuje da većina umirovljenika ne može podmiriti osnovne životne troškove. Za razliku od razvijenijih zemalja sjeverne i zapadne Europe, gdje mirovine često pokrivaju ili čak premašuju troškove života, u jugoistočnoj Europi one uglavnom pokrivaju tek dio nužnih izdataka.

Jesu li državne mirovine dovoljne za pokrivanje troškova života u Europi?

U 20 od 39 europskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plaća i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima mirovine nisu dovoljne vjerojatno bi bio znatno veći.

Koliki dio troškova života pokrivaju državne mirovine (bez stanarine) krajem 2025.?

U 39 europskih zemalja, uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo, udio mirovina u troškovima života kreće se od 22 % u Gruziji do 225 % u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu mirovinu krajem listopada 2025. godine.

Moorepay je prikupio podatke o prosječnim mirovinama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati ovisno o gradu, piše Euronews.

Primjerice, u Luksemburgu prosječna državna mirovina iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura, odnosno mirovina je više nego dvostruko veća od troškova života.

Mirovine su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 %) i Finskoj (208 %). Španjolska (199 %) i Danska (189 %) također su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio mirovina u troškovima života kreće se između 150 % i 180 %, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 %), Norveška (178 %), Njemačka (176 %), Belgija (170 %), Austrija (165 %), Francuska (160 %), Nizozemska (159 %) i Švedska (158 %).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 % i 150 %. Državne mirovine ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 %), Irska (126 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 %), Poljska (112 %), Češka (108 %) i Grčka (103 %).

U 20 zemalja nisu dovoljne

U 20 zemalja mirovine nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 % troškova života. To su Slovenija (95 %), Slovačka (94 %), Estonija (91 %), Portugal (90 %), Crna Gora (89 %), Litva (85 %), Hrvatska (82 %) i Mađarska (81 %).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša, u nekima mirovine pokrivaju manje od 65 % troškova života.

Albanija (29 %), Ukrajina (29 %) i Moldavija (42 %) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 %). U svim tim zemljama mirovine ne pokrivaju ni polovicu troškova života.

Udio mirovina u troškovima života iznosi i 53 % u Bosni i Hercegovini, 58 % na Cipru, 61 % u Sjevernoj Makedoniji, 64 % u Turskoj i 65 % u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da obitelji često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Uočljive su jasne geografske razlike.

U sjevernoj i zapadnoj Europi, uključujući nordijske zemlje, mirovine često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života.

U srednjoj Europi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Europi i na Balkanu mirovine uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj "prosječne mirovinske potrošnje po korisniku" kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše mirovine u Europi.

Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne mirovine prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Starije osobe u Europi uglavnom se oslanjaju na mirovine kao glavni izvor prihoda.

Prema OECD-u, dvije trećine (66 %) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera.

Privatne i profesionalne mirovine u nekim europskim zemljama također imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura mirovinskog sustava svake zemlje ključan faktor koji utječe na visinu mirovina.