Slovenija odbija pomaknuti žicu i tvrdi da to nije hrvatski teritorij

Vidi originalni članak

Prema njegovim riječima, Hrvatska tumači gdje je granica 'onako kako njoj odgovara', pa od Slovenije traži da se ona utvrdi granicama katastarskih općina, dok za svoju granicu prema Srbiji traži da ide sredinom Dunava, odnosno prirodnom granicom, a to Slovenija ne prihvaća, kazao je Erjavec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako dođe do postavljanja barijera za usmjeravanje migrantskog toka kod Hotize i Svetog Martina na Muri, onda će se one postaviti uz Muru, a ne granicom katastarskih općina, najavio je slovenski ministar vanjskih poslova, dodavši da vjeruje kako neće doći do incidenata i da ih Slovenija ne želi.

Na spornom mjestu gdje je ograda postavljena kod Harmice cijelu će noć dežurati slovenska specijalna policija i helikopteri, za svaki slučaj, naveo je šef slovenske diplomacije Erjavec.

U najnovijem graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije potaknutom migrantskom krizom Hrvatska je u četvrtak u prosvjednoj noti zatražila da se bodljikava žica koju Slovenija postavlja ukloni s hrvatskog teritorija u području Sutle, u blizini graničnog prijelaza Harmica te u području rijeke Bregančice, kod graničnog prijelaza Bregana Naselje dok je Slovenija ustvrdila kako je žica na slovenskom teritoriju i da neće biti uklonjena.

'Ogradu ćemo postavljati ondje gdje nam najbolje odgovara kako bi zaustavili moguće disperziranje migranata na zelenoj granici, ali pazeći da ne uđemo u teritorij koji je nesporno hrvatski', kazao je Erjavec Slovenskoj televiziji.

Na pitanje je li Slovenija ogradu na granici počela postavljati u koordinaciji s Njemačkom i Austrijom ili čak 'po njihovom diktatu', Erjavec je rekao da nije i da je tu odluku Slovenija donijela samostalno, ali da bi bilo bolje da se Schengenska granica brani zajedno, te da to skupa čine zemlje poput Njemačke, Austrije i Slovenije, a ne svaka pojedinačno, što može izazvati domino-efekt postavljanja barijera na unutarnjim granicama Schengenskog prostora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S Austrijom od samog početka migrantske krize uzorno surađujemo u reguliranju protoka migranata, dok s Hrvatskom to ranije nije bio slučaj, kazao je Erjavec. Dodao je da bi sve zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti trebale bolje surađivati, ali da se Slovenija pridržava odredaba koje su u vezi s krizom donesene na mini-summitu EU-Balkan prije koji tjedan.

Hina

Vezani članci