Ratovi, skupa gnojiva i El Niño: Stiže li novi veliki val poskupljenja hrane?

Svjetsko tržište hrane moglo bi se suočiti s novim snažnim rastom cijena. Ratovi u Iranu i Ukrajini, skupi energenti, problemi s opskrbom gnojivima te snažan El Niño istodobno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje i prijete smanjenjem prinosa, upozorio je glavni ekonomist Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero.

Nakon što su cijene hrane bile jedan od glavnih pokretača globalne inflacije 2022. godine, tijekom prvog dijela ove godine situacija je bila znatno mirnija. Prema upozorenju FAO-a, takvo stanje moglo bi biti kratkog vijeka.

Rast cijena sirove nafte, smanjena dostupnost mineralnih gnojiva iz područja Perzijskog zaljeva, nestašice dizela u pojedinim dijelovima svijeta te sve izraženiji vremenski ekstremi povećavaju troškove proizvodnje. Ti bi se pritisci na police trgovina mogli prenijeti s odgodom od nekoliko mjeseci.

Poskupljenja bi mogla početi do kraja godine

„Očekujem da će cijene sirovina sada početi više rasti, a cijene hrane počet će rasti do kraja godine. Sljedeće godine sigurno će rasti još više“, rekao je Torero za Reuters.

Objasnio je da je obično potrebno između tri i šest mjeseci da se promjene cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda u potpunosti prenesu na konačne cijene hrane.

Pšenica, kukuruz i riža posljednjih su mjeseci već poskupjeli, ali njihove cijene još uglavnom odražavaju relativno dobre ovogodišnje žetve. Veći problemi očekuju se kada se posljedice sadašnjih visokih proizvodnih troškova počnu odražavati na buduće prinose.

Jedna od ključnih točaka rizika je Hormuški tjesnac, kroz koji prolaze velike količine energenata i sirovina važnih za svjetsku poljoprivredu.

Nafta ima važnu ulogu u navodnjavanju, preradi, pakiranju i prijevozu hrane, dok je prirodni plin ključna sirovina u proizvodnji mineralnih gnojiva.

Dodatni pritisak stvaraju posljedice ukrajinskih napada na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu, koje ograničavaju ruski izvoz dizela i prirodnog plina.

Poljoprivrednici već mijenjaju planove

Budući da se energentima i velikim dijelom poljoprivrednih sirovina trguje na svjetskom tržištu, rast troškova ne pogađa samo pojedine regije.

„O tome se govori u Europi, SAD-u, Brazilu i Aziji. Male profitne marže stvaraju pritisak na odluke o sjetvi“, rekao je Torero.

American Farm Bureau Federation procjenjuje da bi američki proizvođači devet glavnih ratarskih kultura, bez dodatne savezne pomoći, tijekom 2027. mogli ostvariti ukupni gubitak od oko 32 milijarde dolara. Prema njihovim projekcijama, svaka od analiziranih kultura iduće bi godine mogla poslovati ispod granice rentabilnosti.

Posljedice su već vidljive u odluci o tome što će se sijati. Globalne površine pod pšenicom i kukuruzom smanjene su tijekom prva tri mjeseca rata u Iranu, dok su se neki američki proizvođači okrenuli soji jer za njezin uzgoj treba manje gnojiva.

Australija očekuje 21 posto manju proizvodnju

Problemi nisu ograničeni samo na Europu i Sjevernu Ameriku. Australija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, očekuje pad proizvodnje ozimih kultura od 21 posto u sezoni 2026./2027.

Na procjene utječu niži očekivani prinosi i manje zasijane površine, ali i znatan rast cijena goriva i gnojiva te neizvjesnost oko dostupnosti ključnih proizvodnih sirovina.

Situaciju dodatno komplicira El Niño, čiji bi ovogodišnji ciklus mogao biti posebno snažan. Promjene u rasporedu oborina mogle bi pogoditi neke od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih područja, smanjiti prinose i izazvati dodatni rast cijena.

Posebna pozornost usmjerena je na Indiju, jednog od ključnih svjetskih proizvođača riže. Za kolovoz se predviđa ispodprosječna količina monsunskih oborina, što povećava zabrinutost za poljoprivrednu proizvodnju.

Kombinacija skuplje energije i gnojiva, geopolitičkih sukoba te nepovoljnih vremenskih prilika tako bi nakon nekoliko relativno mirnih mjeseci ponovno mogla otvoriti pitanje snažnijeg rasta cijena hrane diljem svijeta.