Europska unija priprema nova pravila proširenja

U dokumentu naslovljenom “Priprema za širu Uniju” Komisija predlaže smjernice i praktične korake potrebne za buduća proširenja.

Države kandidatkinje mogle bi sudjelovati u odabranim politikama Unije i prije nego što formalno postanu članice pod uvjetom da za to ispunjavaju uvjete. To bi im trebalo pomoći u jačanju administrativnih kapaciteta, jačanju spremnosti za pristupanje i trebalo bi donijeti opipljive koristi za građane i poduzeća i u EU i u zemljama proširenja prije članstva.

Komisija je odlučila predložiti postupnu integraciju nakon što zemlje članice nisu prihvatile ideju o tzv. obrnutom članstvu, po kojem bi država kandidatkinja formalno i pravno postala članica Europske unije znatno brže nego u redovnom postupku, ali bi joj u prvo vrijeme bila uskraćena odrđena prava i beneficije dok ne ispuni sve kriterije za članstvo.

Na primjedbe da bi postupna integracija na neki način mogla usporiti ulazak u punopravno članstvo u Komisiji kažu da se zapravo radi o ubrzanju procesa. “To pomaže procesu proširenja i uopće nije alternativa za članstvo”, rekao je izvor iz Komisije.

Da bi zemlje kandidatkinje mogle kroz postupne integracije imati opipljive koristi morat će se, između ostaloga, uskladiti s EU-om u strateškim područjima, poput zajedničke vanjske ili sigurnosne politike.

“Pojednostavljeno rečeno: pogodnosti nudimo ranije, no to istovremeno znači da se i neki zahtjevi moraju ispuniti ranije”, rekao je izvor Komisije.

Komisija predlaže zaštitne mehanizme u budućim pristupnim ugovorima koji bi trebali omogućiti kažnjavanje novih članica u slučaju da nazaduju u demokratskim standardima, krše načela i vrijednosti na kojima je Unija utemeljena. U najtežim slučajevima to može voditi i do oduzimanja prava glasa.

Komisija predlaže skup sektorskih zaštitnih mjera u tri područja - gospodarstvo, unutarnje tržište te pravosuđe i unutarnje poslove, koje su bile i u prethodnim pristupnim ugovorima ali su se mogle aktivirati u roku od najviše tri godine od ulaska u EU. Prema izvorima iz Komisije to bi se sada moglo produljiti na 10 ili čak 15 godina.

Predlaže se i nova neinstitucionalna zaštitna klauzula koja bi se aktivirala u slučaju teškog kršenja temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU i načela iskrene suradnje. Komisija predlaže da se za odluku o pokretanju institucionalne zaštitne klauzule ne traži jednoglasnost svih država članica osim one za koju pokreće postupak i da se umjesto toga koriste drugi načini odlučivanja poput obrnute kvalificirane većine ili superkvalificirane većine. Obrnuta kvalificirana većina je poseban postupak glasovanja u kojem se prijedlog smatra usvojenim ako većina ne glasa protiv njega. To je daleko brži način odlučivanja jer je puno teže okupiti većinu zemalja koje bi aktivno glasale protiv nego za prijedlog.

Komisija predlaže i da se nove članice obvežu da neće koristiti pravo veta kada su u pitanju odluke EU-a o budućim proširenjima, odnosno da tijekom ograničenog razdoblja neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova, prenosi Hina.

Komisija ističe da postojeći ugovorni okvir i budući pristupni ugovori mogu pripremiti Uniju za veći broj članica. U prijedlogu se kaže da proširenje ostaje proces utemeljen na zaslugama, to jest na ispunjavanju uvjete i provedbi reformi u zemljama kandidatkinjama.

Kako bi se omogućilo brže donošenje odluka u proširenoj Uniji, Komisija preporučuje da se umjesto formalne i dugotrajne izmjene europskih ugovora koriste tzv. “pasarele” ili “premosnice”koje omogućavaju prijelaz s odlučivanja konsenzusom na odlučivanje kvalificiranom većinom. No da bi se te premosnice mogle koristiti potrebna je jednoglasna odluka svih država članica. Komisija predlaže korištenje premosnica za prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u područjima poput izglasavanja sankcija, suzbijanja poreznih prijevara i fiskalnih mjera u energetskoj politici. Pritom su predviđene odgovarajuće sigurnosne mjere za bitne nacionalne interese.

Da bi se ubrzali pristupni pregovori Komisija preporučuje glasovanje kvalificiranom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera, zatvaranje poglavlja i ostale međukorake, dok bi jednoglasnost ostala uvjet za završetak pristupnog procesa. Trenutačno je za svaki korak u otvaranju klastera i zatvaranju poglavlja potrebna jednoglasna odluka svih država članica.

Da bi se umirili farmeri u zemljama članicama koje su veliki poljoprivredni proizvođači, poput Francuske ili Poljske, Komisija predlaže posebni aranžman za Ukrajinu. Budući da je riječ o velikoj zemlji i velikom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, Ukrajina bi imala značajno ograničene poljoprivredne subvencije i ograničen pristup za osjetljive poljoprivredne proizvode.

U Komisiji objašnjavaju da je Ukrajina prije ruske invazije izvozila žitarice gotovo isključivo u sjevernu Afriku i na Bliski istok, te da bi preusmjeravanje tih proizvoda na europsko tržište moglo dovesti do teških poremećaja u opskrbi tih zemalja.

Komisija je također najavila da će paket o proširenju za 2026. godinu, koji sadrži izvješća o napretku zemalja kandidatkinja objaviti 28. listopada. U tom paketu će objaviti i okvirne planove za četiri kandidatkinje koje su najdalje otišle u procesu pristupanja, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uvjetom da zadrže zamah reformi. Ti konkretni planovi sadržavat će i okvirne rokove za pojedine etape u procesu pristupanja.