Papi Lavu XIV. uklonjen dio pluća zbog raka: Liječnica objasnila što slijedi nakon operacije

Papa Lav XIV. podvrgnut je u utorak, 13. listopada, operaciji u rimskoj Sveučilišnoj poliklinici Agostino Gemelli, tijekom koje mu je uklonjen donji režanj desnog plućnog krila sa zloćudnom izraslinom. Analiza tkiva potvrdila je plućni adenokarcinom, najčešći oblik raka pluća. Daljnje pretrage trebale bi pokazati hoće li nakon kirurškog zahvata biti potrebno dodatno liječenje.

Prema informacijama koje je objavio Vatikan, zahvat je trajao približno 90 minuta te je završen uspješno i bez komplikacija. Papa se nakon operacije uredno probudio i poslije kraćeg promatranja vraćen je u bolničku sobu.

Plućni adenokarcinom čini oko 40 posto svih slučajeva raka pluća. Pripada skupini raka pluća nemalih stanica, koji u pravilu raste i širi se na druge dijelove tijela sporije od raka pluća malih stanica, prenosi CNN.

Kirurški zahvat često je prvi korak u liječenju ove bolesti kada je tumor lokaliziran i moguće ga je operirati. Desno plućno krilo veće je od lijevog i sastoji se od triju režnjeva, dok lijevo ima dva. Uklanjanjem režnja u kojem se nalazi tumor liječnici nastoje odstraniti zloćudno tkivo i povećati izglede za izlječenje. Preostalo plućno tkivo i organizam potom se postupno prilagođavaju smanjenom plućnom kapacitetu.

Bolest se pojavljuje i kod osoba koje nikada nisu pušile

Uzrok nastanka plućnog adenokarcinoma nije uvijek moguće jasno utvrditi. Pušenje povećava rizik, ali među čimbenicima rizika nalaze se i izloženost radonu, koji je nakon pušenja jedan od najvažnijih uzroka raka pluća, te onečišćenje zraka lebdećim česticama.

Ovaj oblik raka pluća često se dijagnosticira i kod osoba koje nikada nisu pušile. U usporedbi s drugim vrstama raka pluća, češći je kod žena, mlađih pacijenata i osoba istočnoazijskog podrijetla.

Rak pluća, kojem pripada i adenokarcinom, među vodećim je uzrocima smrti od zloćudnih bolesti. Jedan od razloga jest to što se često otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Papa Lav XIV. u nedjelju je, međutim, okupljenim vjernicima rekao da su liječnici izraslinu na njegovim plućima pronašli u „vrlo ranoj fazi“.

Liječnica: Rano otkrivanje ide mu u prilog

Dr. Juanita Mora, glasnogovornica Američke udruge za plućne bolesti, izjavila je za CNN da dosad poznate informacije upućuju na povoljnu prognozu.

„Činjenica da je kod pape Lava adenokarcinom bio lokaliziran i otkriven u ranoj fazi ide mu u prilog, osobito nakon kirurškog uklanjanja“, rekla je Mora.

Objasnila je da bi oporavak mogao potrajati nešto dulje jer će se pluća morati prilagoditi uklanjanju jednog režnja.

„U početku će mu biti nešto teže disati dok lijevo plućno krilo ne počne nadoknađivati izgubljenu funkciju“, kazala je liječnica, dodajući da smanjeni plućni kapacitet ne mora znatno utjecati na njegovo disanje.

Prema njezinoj procjeni, Papi u prilog ide i to što ne puši te je, unatoč tome što ima 71 godinu, inače dobrog zdravlja. Igra tenis i redovito je tjelesno aktivan.

Tijekom oporavka morat će provoditi vježbe respiratorne terapije. Posebnu pozornost trebat će posvetiti i izbjegavanju respiratornih infekcija jer bi one, zbog smanjenog plućnog kapaciteta, mogle imati ozbiljnije posljedice.

Mora je podsjetila i na njegova prethodnika, papu Franju, kojemu je u mladosti uklonjen dio desnog plućnog krila nakon teške respiratorne infekcije.

„Mnogi ljudi mogu živjeti potpuno normalno i obavljati sve aktivnosti čak i nakon uklanjanja plućnog režnja“, istaknula je.

Pacijenti nakon takvog zahvata obično ostaju u bolnici nekoliko dana, odnosno dok im se ne stabiliziraju vitalni znakovi i razina kisika u krvi. Oporavak potom nastavljaju kod kuće. Uklanjanje plućnog režnja prati i određena postoperativna bol.

Putovanje u Latinsku Ameriku ovisit će o oporavku i nalazima

Hoće li papa Lav XIV. moći otići u planirani posjet Latinskoj Americi sljedećeg mjeseca, prema riječima liječnice, ovisit će o njegovu oporavku i rezultatima pretraga koje će biti provedene idućih dana.

Nakon ovakvih operacija liječnici analiziraju uklonjeno plućno tkivo i uzorke limfnih čvorova oko pluća kako bi utvrdili stadij adenokarcinoma.

Ako u limfnim čvorovima pronađu stanice raka ili utvrde druge znakove širenja bolesti, ti će nalazi biti važni za odluku o dodatnom liječenju. Ovisno o rezultatima, uz operaciju mogu biti potrebne kemoterapija ili terapija zračenjem.

Liječnici će provesti i genetska testiranja tumora te analizu biomarkera kako bi, bude li potrebno, odabrali daljnje liječenje. Utvrđivanje specifičnih biomarkera može pomoći pri izboru ciljane terapije ili imunoterapije.

Mora je naglasila da je testiranje biomarkera znatno unaprijedilo liječenje raka pluća. Istodobno je upozorila da, prema podacima koje je iznijela, u SAD-u samo 15 saveznih država obvezuje zdravstvene osiguravatelje na pokrivanje troškova takvih pretraga, čak i kada pacijent već ima dijagnosticiran rak pluća.

„Nadamo se da je riječ o izoliranom tumoru i da je operacijom sve riješeno. U takvim slučajevima stopa preživljenja nakon kirurškog uklanjanja iznosi od 80 do 98 posto“, rekla je Mora.

„Ipak, sada moramo pričekati rezultate pretraga“, zaključila je.