Promjene u Hrvatskoj: Evo koje usluge banke više neće smjeti naplaćivati

Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu kojim se građanima omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova, piše Hina.

Paket besplatnih usluga za koje banke građanima neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje debitne kartice, plaćanje karticom u trgovinama te priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima.

Umirovljenicima i osjetljivim skupinama omogućuje se da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotov novac bez naknade i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje.

Po hitnoj proceduri izmijenjen je Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru kojem je cilj povećati učinkovitost u upravljanju rizicima. U zakon su ugrađene preporuke OECD-a o uspostavi integriranog upravljanja rizicima.

Tako se trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, koja imaju status velikog poduzetnika, obvezuju na usvajanje politike i strategije upravljanja rizicima kao i imenovanje osobe koja će rukovoditi integriranim upravljanjem rizicima.

Ministarstvo financija donosit će smjernice za integrirano upravljanje rizicima koji će uključiti i analize rizika vezanih uz korupciju i prijevare te rizike vezane uz podmićivanje i slično. Uz to, izmjenama se jača neovisnost unutarnjih revizora u društvima u kojima su uspostavljeni nadzorni i revizorski odbor.

Umjesto obveze godišnjeg izvještavanja o prijavljenim nepravilnostima, izmjenama zakona uvedena je obveza obavještavanja Sektora za proračunski nadzor Ministarstva financija o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti u roku od 15 dana od zaprimanja prijave.

Doneseni su i zakoni o pravnim osobama u vlasništvu Hrvatske te o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Prema Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske članska prava države u pravnim osobama od posebnog interesa izvršavat će Vlada, a u ostalim trgovačkim društvima Centar za restrukturiranje i prodaju.

Uvodi se i transparentan postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava putem javnih natječaja, kao i obveza određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora te raznolikosti u sastavu odbora, osobito prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu.

Sabor je odbio prijedlog zaključka Kluba SDP-a na taj zakon kojim bi se Vladu zadužilo da predloži Hrvatskom saboru izmjene i dopune tog zakona kako bi se propisala primjena rodnih kvota kod imenovanja uprave i nadzornih odbora u državnom i pretežito državnom vlasništvu, odnosno kako bi se osigurala ravnomjerna zastupljenost muškaraca i žena u svim upravama i nadzornim odborima tih tvrtki.

Državne tvrtke ostvaruju 84 posto ukupnih prihoda javnog sektora

Država u većinskom vlasništvu ima više od 900 društava, a velika ih je većina, više od 800, u nadležnosti županija, gradova i općina, deset je u portfelju CERP-a, a tu je i 36 poduzeća od posebnog interesa.

Iako nisu brojna, ona su najznačajnija, pa je tako njihovih lanjskih 12,2 milijarde eura prihoda činilo oko 84 posto ukupnih prihoda svih pravnih osoba u vlasništvu, državne, regionalne i lokalne razine vlasti.