Vodovod Mostar dobio negativno mišljenje revizora: Gubici vode 56 posto, godišnji gubitak 7,5 milijuna maraka

Više od polovice zahvaćene vode nije fakturirano, iskazani godišnji gubitak iznosi 7,56 milijuna KM, a nabave vrijedne najmanje 302.731 KM provedene su bez propisanih postupaka i zaključenih ugovora. To su neki od najvažnijih nalaza revizije Javnog poduzeća Vodovod Mostar za 2025. godinu, kojem je Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH dao negativno mišljenje o financijskim izvještajima.

Revizori su zaključili da financijski izvještaji ne prikazuju istinito i fer financijski položaj i rezultate poslovanja poduzeća. O usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima izrazili su mišljenje s rezervom, upozoravajući na izostanak interne revizije, nedovoljno djelovanje upravljačkih tijela na smanjenju gubitaka vode i nepravilnosti u javnim nabavama.

Na kraju 2025. godine akumulirani gubitak Vodovoda iznosio je 11.372.092 KM. Kratkoročne obveze od 9.940.476 KM bile su za 2.841.692 KM veće od kratkoročne imovine. Revizori upozoravaju da takve okolnosti stvaraju značajnu neizvjesnost u pogledu sposobnosti nastavka poslovanja, dok Uprava nije napravila potrebnu procjenu niti tu neizvjesnost objavila u bilješkama uz financijske izvještaje.

Godišnji gubitak pritom treba promatrati uz računovodstveno priznavanje problema naplate potraživanja. Poduzeće je ostvarilo prihode od 15.644.114 KM i rashode od 23.203.163 KM, pri čemu su rashodi po osnovi ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja iznosili 8.819.205 KM. Revizori upravo te rashode navode kao ključni razlog negativnog financijskog rezultata. U procjeni potraživanja izdvojeno je 8.696.184 KM za koje je nastupila zastara i provedena potpuna ispravka vrijednosti.

Vodovod je tijekom 2025. godine s četiri izvorišta zahvatio 13.617.157 prostornih metara vode, a fakturirao 5.926.027. Gubici su iznosili 56,48 posto, što znači da više od polovice zahvaćene vode nije pretvoreno u obračunatu uslugu.

Poduzeće je kao uzroke navelo starost i dotrajalost mreže, kvarove, potrošnju tijekom radova i nelegalnu potrošnju. Izradilo je plan smanjenja gubitaka, koji uključuje zamjenu vodomjera, uspostavljanje mjernih zona, kartiranje mreže i nabavu opreme za otkrivanje kvarova. Međutim, nije internim aktom uredilo postupke otkrivanja bespravnih priključaka. Revizori se nisu mogli uvjeriti da su Uprava, predsjednik i članovi Nadzornog odbora poduzeli odgovarajuće aktivnosti kako bi poduzeće zaštitili od ekonomskih posljedica tih gubitaka.

Ozbiljni nalazi odnose se i na evidentiranje dugovanja. Obveze po kreditu Svjetske banke za projekt vodoopskrbe i kanalizacije iskazane su u iznosu od 14.609.467 KM, ali njihova točnost i potpunost nisu potvrđene. Vodovod nije dostavio potpunu dokumentaciju o otplatama, promjenama obveza i usklađivanju s nadležnim institucijama.

U ranijim razdobljima, zaključno s 2022. godinom, poduzeće je smanjivalo glavnicu kredita i knjižilo prihode bez dokumentiranog pravnog temelja za oslobađanje od obveze vraćanja. Takva praksa prestala je 2023., ali revizori naglašavaju da time nije riješeno pitanje pouzdanosti iskazanog stanja duga.

Sličan problem utvrđen je kod posebnih vodnih naknada. U poslovnim knjigama iskazane su obveze od 2.515.681 KM, dok je Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora u opomeni navela 5.550.103 KM sa stanjem na 31. listopada 2025. godine. Poduzeće je dio obveza osporavalo pozivajući se na zastaru.

Revizori su kao primjer izdvojili otpis 509.726 KM obveza tijekom 2024. godine, za koji nije dostavljena dokumentacija o njihovu pravnom prestanku. Agencija je u odgovoru poduzeću navela da nema zakonsku nadležnost za otpis tih obveza.

Ukupne obveze Vodovoda na kraju 2025. iznosile su 30.128.736 KM. Među njima su i značajna dugovanja za poreze i doprinose iz ranijih godina. Revizori navode da poduzeće od 1999. do 2017. nije redovito podmirivalo te obveze pri isplati plaća, dok ih u tekućem poslovanju obračunava i plaća u skladu s propisima.

Konačan iznos starog poreznog duga još je predmet postupaka. Vrhovni sud FBiH u svibnju 2025. poništio je rješenje Porezne uprave iz 2018., kojim je bila utvrđena obveza od 8.564.308 KM s kamatama, i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

U javnim nabavama revizori su pregledali 21 postupak ukupne vrijednosti 3.527.756 KM. Utvrdili su da su nabave od najmanje 302.731 KM realizirane bez provedenih postupaka i zaključenih ugovora, uglavnom zbog zakašnjelog pokretanja nabava ili nastavka korištenja usluga nakon isteka ugovora.

Među njima su vodovodni i kanalizacijski materijal vrijedan 124.308 KM, zaštitarske usluge tvrtke Top Guard od 56.615 KM nakon isteka ugovora, kemikalije dobavljača Hemija Patenting od 43.338 KM te analize otpadnih voda Zagrebinspekta od 33.675 KM. Utvrđene su i nabave usluga i kemikalija za postrojenje za pročišćavanje, zemljanih radova i tiskarskih usluga bez odgovarajućeg ugovornog temelja.

Vodovod je takvo postupanje obrazložio potrebom osiguravanja kontinuiteta rada postrojenja, neriješenim načinom njegova financiranja i neusvajanjem financijskog plana. Revizori su ipak zaključili da nabave nisu provedene u skladu sa Zakonom o javnim nabavama. Uočili su i nejasne rokove plaćanja u dokumentaciji za tiskarske usluge te izostanak pojedinačnih ugovora predviđenih okvirnim sporazumima.

Problemi planiranja nisu bili ograničeni na nabave. Plan poslovanja za 2025. Uprava je izradila tek 24. rujna, a Nadzorni odbor usvojio ga je 30. rujna. Skupština poduzeća nije ga razmatrala ni usvojila, kao ni trogodišnji plan za razdoblje od 2023. do 2025. godine. Do završetka revizije nije razmatrala ni izvještaj o poslovanju za 2025.

Poduzeće tijekom 2025. nije imalo imenovan Odbor za reviziju niti uspostavljen odjel interne revizije. Nisu doneseni etički kodeks ni plan integriteta, a nije uspostavljen ni registar rizika. Na mrežnoj stranici nisu objavljivane informacije o financijskom poslovanju.

Upravu su u revidiranoj godini činili direktor Anton Vidačak i izvršna direktorica Zineta Muraspahić. Revizori su upozorili da internim aktima nije uređen način rješavanja neslaganja između dvaju članova Uprave. Njihova neusuglašenost utjecala je na pravodobno donošenje pravilnika i zaključivanje ugovora o radu. Utvrđeno je i da ugovori vrijedni više od 10.000 KM nisu uvijek imali oba obvezna potpisa.

Na kraju godine Vodovod je imao 246 zaposlenih. Tijekom godine primljeno je 13 radnika, od kojih pet bez prethodnog javnog oglasa, pozivanjem na županijsku uredbu. Za troje su zaključeni šestomjesečni ugovori, iako uredba dopušta takvo zapošljavanje najdulje do 90 dana. Nakon javnih oglasa svih pet dobilo je ugovore na neodređeno za ista radna mjesta.

Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja iznosili su 9.990.836 KM. Prosječna plaća bila je 1.682 KM, najniža neto plaća 1.003 KM, a najviša 4.155 KM. Revizori su utvrdili različite modele obračuna u dvjema radnim jedinicama, bez jedinstvenih i dokumentiranih kriterija za koeficijente i dodatke.

U pojedinim slučajevima stimulacije su dosezale 90 posto osnovne plaće, a kod inkasanata druge radne jedinice i 107 posto. Revizori nisu mogli potvrditi dosljednu primjenu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti. Novi pravilnik iz 2026. uredio je dio pitanja, ali su i pri provjeri obračuna za travanj utvrđene razlike među zaposlenicima na istim radnim mjestima bez dokumentiranih kriterija.

Nije uspostavljen ni odgovarajući nadzor nad potrošnjom goriva, za koje je iskazan trošak od 110.750 KM. Nedostajali su normativi potrošnje po vozilima i radnim strojevima te dokumentacija koja potvrđuje propisano praćenje. Uočeni su i nepotpuni putni nalozi te uzastopni ugovori o djelu za poslove koji su se obavljali cijelu godinu.

Neriješena su ostala pitanja imovine. Dio zemljišta koje Vodovod koristi nije evidentiran u poslovnim knjigama, a pojedine nekretnine upisane su na treće osobe. Nije konačno riješen ni imovinskopravni status plivačkog bazena i Gradskog kupatila – Banje. Revizori nisu mogli potvrditi ni iskazanu vrijednost zaliha jer nije provedeno potrebno vrednovanje.

Za postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda još nije utvrđena cijena usluge ni trajni model financiranja. Troškovi njegova rada u 2025. iznosili su 1.238.690 KM, od čega je Grad Mostar refundirao 1.224.813 KM. Financiranje se i dalje zasniva na gradskim subvencijama.

Revizijom je dano ukupno 41 preporuka, od kojih su 22 nove, a 19 se ponavlja iz revizije za 2019. godinu. Od ranijih preporuka deset je provedeno, četiri djelomično, a 15 nije provedeno; za jednu nije bilo moguće ocijeniti postupanje. Među poboljšanjima su jedinstvene knjigovodstvene evidencije, objedinjavanje postupaka nabave i uređenje odnosa s Gradom oko postrojenja.

Vodovod je u očitovanju osporavao uključivanje pojedinih nalaza u osnovu za negativno mišljenje, naglašavajući naslijeđene probleme i provedene reforme. Ured za reviziju nije prihvatio ta obrazloženja jer nisu dostavljene nove činjenice ni dokumentacija koja bi promijenila nalaze. Revizori su poručili da poduzete reforme mogu pomoći budućem poslovanju, ali ne mijenjaju ocjenu financijskih izvještaja za 2025. godinu.