VIDEO  Kordić o stanju u Komunalnom: 'Hadžović nije imao odriješene ruke i izgubio je moje povjerenje'

Grad Mostar je u razdoblju kraćem od godinu dana, kroz avanse, opremu, projekte, pozajmice i kreditna sredstva, uložio oko 8,5 milijuna konvertibilnih maraka u stabilizaciju Javnog poduzeća Komunalno, no unatoč financijskim intervencijama poduzeće je zabilježilo pad prihoda od 1,1 milijun KM te rast ukupne dubioze na 3,7 milijuna KM, potvrdio je gradonačelnik Mostara na današnjoj press konferenciji.

Kordić: Hadžović izgubio povjerenje Gradske uprave

Govoreći o odgovornosti aktualne uprave, gradonačelnik Mostara Mario Kordić izravno je imenovao direktora JP Komunalno Rašida Hadžovića, navodeći da je izgubio povjerenje gradske uprave i gradonačelnika kao skupštinara poduzeća.

„Unatoč jasnim uputama, dogovorima i zaključcima sastanaka, došlo je do blokade procesa i donošenja suprotnih odluka“, rekao je Kordić.

Dodao je kako Hadžović nije imao stvarni mandat za provođenje potrebnih reformi te da se u rad poduzeća previše miješala politika.

„Nije imao odriješene ruke, puno ljudi je sufliralo i imalo svoje ideje, a u takvim okolnostima nismo mogli nastaviti proces koji je u 2024. godini davao rezultate“, kazao je.

Posebno je istaknuo da dogovorena reorganizacija, uključujući razdvajanje operativnih i financijskih centara radi bolje kontrole troškova, nikada nije provedena, iako su zaključci bili jasno definirani.

„Nakon sastanka 5. siječnja, na kojem smo dogovorili konkretne korake, ništa od toga nije realizirano. To me dovelo do zaključka da je direktor izgubio povjerenje gradske uprave i mene osobno“, rekao je Kordić.

Integracija Komosa i Parkova

Prema navodima gradonačelnika, integracija komunalnih poduzeća bila je zajednička odluka tadašnjih partnera u vlasti, HDZ-a i SDA, s ciljem funkcionalne i simbolične integracije Grada Mostara. Kao model navodi se zagrebački sustav holdinga, uz tadašnju podršku Europske unije.

Prvi korak bila je integracija Komosa i Parkova, proces započet još 2007. godine, ali dovršen tek u aktualnom mandatu. Dana 1. kolovoza 2023. godine radnici i oprema Komosa prelaze u sastav Komunalnog, dok su Parkovi pripremani za sljedeću fazu.

Konačni sporazum o integraciji Parkova i Komunalnog potpisan je 13. veljače 2024. godine.

Preslagivanja unutar SDA i promjena u upravljačkoj strukturi poduzeća

Sudski vještak procijenio je imovinu Parkova na 7 milijuna KM, koja je unesena u novo integrirano poduzeće. U trenutku spajanja, Parkovi su imali 117 zaposlenika, Komunalno 135, ukupno 252 radnika.

Prema gradonačelnikovim navodima, upravo je 2024. godina pokazala da je integracija bila ispravna odluka, jer je realizirano 99 posto planiranih projekata i financijskih odluka Grada Mostara vezanih uz komunalni sustav.

Prema podacima koju je iznio gradonačelnik Mostara Mario Kordić, ozbiljni problemi u funkcioniranju JP Komunalno počinju nakon lokalnih izbora u listopadu 2024. godine, kada dolazi do političkih preslagivanja unutar SDA i promjena u upravljačkoj strukturi poduzeća. Dotadašnji direktor Komunalnog Džani Rahimić, pod čijim je vodstvom poduzeće u 2024. godini poslovalo uspješno, imenovan je za predsjednika Gradskog vijeća, nakon čega se, kako navodi Kordić, na zahtjev politike počinje tražiti novo kadrovsko rješenje.

U tom razdoblju upravljanje poduzećem preuzima Sanjin Jahić kao vršitelj dužnosti, s ograničenim tromjesečnim mandatom. Kordić ističe kako Jahić nije imao stvarni kapacitet za provođenje nužnih odluka te je kontinuirano upozoravao da nema mandat jer je imenovan privremeno, što je, prema njegovim riječima, dovelo do zastoja u odlučivanju i operativnom radu.

Gradonačelnik navodi da se već tada počinju jasno osjećati problemi u funkcioniranju poduzeća, uključujući narušavanje međuljudskih odnosa, pojavu međusobnih optužbi i rast frustracija među zaposlenicima. Kako bi spriječio daljnju eskalaciju, održavao je intenzivne sastanke s upravom i radnicima, no stanje se, prema njegovim riječima, dodatno pogoršavalo, a u pojedinim trenucima dolazilo je i do ozbiljnih napetosti i incidenata unutar kolektiva.

Govoreći o tadašnjem imenovanju novog direktora, Kordić naveo je da je prijedlog bio Rašid Hadžović, s obzirom na to da je riječ o javnom poduzeću u kojem prijedlog direktora, prema postojećem političkom dogovoru, dolazi od partnera u vlasti, Stranke demokratske akcije. Dodao je kako mu je Hadžović, poznavajući ga iz ranijeg razdoblja, bio prihvatljivo rješenje te da su zajedno krenuli u pokušaj da se proces upravljanja i funkcioniranja Komunalnog vrati na razinu kakva je bila tijekom 2024. godine, budući da se u organizacijskom i normativnom smislu tada ništa bitno nije mijenjalo.

Međutim, Kordić je istaknuo da Hadžović nije imao odriješene ruke niti jasan mandat za provođenje potrebnih odluka, jer se u rad poduzeća uključivao velik broj različitih aktera s vlastitim idejama. Naglasio je da je osobno svjedočio i Hadžovićevoj i vlastitoj frustraciji, jer unatoč pokušajima stabilizacije nije bilo moguće nastaviti započeti proces, dok je poduzeće istodobno ulazilo u sve veće financijske dubioze.

Pad veći od 1,1 milijun konvertibilnih maraka

Gradonačelnik Kordić upozorio je da je krajem 2025. godine došlo do ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja Javnog poduzeća Komunalno. Prema njegovim riječima, poduzeće je tada ostvarilo tek oko 90 posto planiranih prihoda, što se u apsolutnim iznosima odrazilo kao pad veći od 1,1 milijun konvertibilnih maraka u odnosu na prethodnu godinu, i to uz isti broj zaposlenih i istu razinu opreme. Kordić je naglasio da takav pad u postocima možda ne djeluje dramatično, ali da u stvarnim brojkama predstavlja ozbiljan financijski udar.

Istodobno je došlo do naglog rasta ukupnih gubitaka, koji su, kako je naveo, narasli na 3,7 milijuna konvertibilnih maraka, čime se Komunalno, prema njegovim riječima, opasno približilo stečaju. Upozorio je da su time izravno ugroženi rad i opstojnost poduzeća, ali i egzistencija 303 zaposlenika, odnosno njihovih obitelji, istaknuvši da je Komunalno jedno od strateških javnih poduzeća Grada Mostara s obzirom na djelatnosti koje obavlja.

Posebno je istaknuo da se najveći dio financijskog gubitka stvorio u sektoru niskogradnje, koji predstavlja komercijalnu osnovu poslovanja Komunalnog. Riječ je o djelatnosti koja, prema njegovim navodima, „drži“ poduzeće i iz koje se ostvaruju ključni vlastiti prihodi, a upravo je na tom segmentu zabilježen gubitak od oko milijun konvertibilnih maraka.

Višemilijunske intervencije Grada

Kako bi spriječio financijski kolaps Javnog poduzeća Komunalno, Kordić je kazao da je Grad Mostar u razdoblju kraćem od godinu dana proveo niz višemilijunskih financijskih intervencija. Najprije je osiguran avans od milijun konvertibilnih maraka kako bi se održala tekuća likvidnost poduzeća i omogućilo redovito izvršavanje obveza, s obzirom na sporost administrativnih procedura u plaćanju izvršenih radova.

Uz to, putem sustava Civilne zaštite nabavljena je nova mehanizacija u vrijednosti od 600.000 KM, namijenjena ponajprije poslovima niskogradnje, koji predstavljaju ključnu komercijalnu djelatnost Komunalnog. Dodatna vozila i oprema osigurani su kroz projekt „Zero Waste“, ukupne vrijednosti oko 1,5 milijuna KM, koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije i Grada Mostara.

Grad je Komunalnom odobrio i pozajmicu od 400.000 KM za dodatnu nabavu opreme, dok su kreditna sredstva u iznosu od 5 milijuna KM trenutno u fazi realizacije. Kada se svi ovi iznosi zbroje, ukupna financijska pomoć Grada Mostara Javnom poduzeću Komunalno doseže približno 8,5 milijuna konvertibilnih maraka.

Deponija, dugovanja i optužbe o pritiscima

Osvrćući se na navode koji su se posljednjih dana pojavili u medijima, a prema kojima je Deponija uključena u cijeli slučaj te da se navodno vrši pritisak na gradonačelnika, Mario Kordić poručio je da će iznijeti činjenice i prepustiti javnosti da iz njih izvuče zaključke.

Potvrdio je da je, ubrzo nakon sastanka na kojem je jasno rekao da s aktualnim direktorom JP Komunalno Rašidom Hadžvićem više nije moguće dovršiti započeti proces, zaprimio e-mail iz Deponije, a nedugo zatim i informaciju da se Deponija blokira.

Kordić je naveo kako Deponija trenutačno nema ishodovane potrebne dozvole za pokretanje planirane sanacije, na što je, kako tvrdi, upravu Deponije upozoravao i ranije. Istaknuo je i da dug Deponije prema Komunalnom, na dan 4. veljače 2026. godine, iznosi 892.558 KM, a odnosi se na cijenu deponiranja otpada koji Komunalno dovozi iz Koprivnice.

Dodao je da je samo u siječnju ove godine Komunalno Deponiji platilo 190.000 KM, naglasivši da dug od oko 893 tisuće maraka nije nastao u posljednjih mjesec ili dva, nego je naslijeđen iz ranijeg razdoblja. Prema njegovim riječima, dogovor je bio da se dug rješava postupno, tako da se svaki mjesec plaća više od iznosa novog računa, kako bi se dug tijekom vremena smanjivao, uz mogućnost da Grad Mostar intervenira iz proračuna ako bi došlo do ozbiljnijih problema.

Prema podacima koje je iznio, tijekom 2025. godine Komunalno je Deponiji platilo ukupno 1.252.351 KM, što je, kako je naglasio, podatak koji demantira tvrdnje da Komunalno Deponiji ne plaća ništa.

Povećanje cijena i pad naplate

Govoreći o genezi problema između Komunalnog i Deponije, Kordić se vratio na sjednicu Gradskog vijeća 1. lipnja 2025. godine, kada su donesene dvije ključne odluke: odluka o povećanju cijene individualne komunalne potrošnje i odluka o povećanju cijene deponiranja miješanog komunalnog otpada na Deponiji u Rakitnu.

Nakon objave odluka, Deponija je odmah počela ispostavljati račune po novoj cijeni, koja je s 25 KM po toni povećana na 82 KM po toni otpada. Istodobno, odluka o povećanju individualne komunalne potrošnje, kojom su građani trebali snositi veći trošak odvoza otpada, dovela je do naglog pada naplate.

„Naplata je s oko 70 posto gotovo preko noći pala na 50 posto“, naveo je Kordić, dodajući da su bila potrebna četiri mjeseca da se naplata ponovno približi ranijoj razini.

Gradonačelnik je istaknuo da je gradska uprava bila svjesna da je takav scenarij moguć, ali da su odluke donesene kako su donesene. Kako bi se spriječio kolaps sustava, Grad Mostar je, kako tvrdi, intervenirao iz proračuna i donio odluke kojima se istodobno pomoglo i Deponiji i Komunalnom.

„Nije točno da se Deponiji ne plaća ništa. Točno je da dug postoji, ali isto tako je točno da je Deponija posljednjih pet godina kontinuirano subvencionirana u vrlo ozbiljnim iznosima, jer nismo mogli dopustiti da propadne“, rekao je Kordić, dodajući da bi dugoročno zadržavanje cijene od 25 KM po toni dovelo Deponiju u propast.

Vodovod i političke blokade

Kordić se osvrnuo i na Vodovod, navodeći da se komunalna poduzeća u Mostaru često promatraju kroz političku prizmu, umjesto kao jedinstven sustav. Istaknuo je da se gleda tko je direktor kojeg poduzeća i kakva je nacionalna struktura uprava i nadzornih odbora, što stvara neučinkovit sustav sklon blokadama.

Naglasio je da Vodovod, iako se suočava s političkim blokadama pri usvajanju ključnih akata, ipak funkcionira, samoodrživ je i ne traži subvencije iz gradskog proračuna. S druge strane, u Komunalnom su svi potrebni akti doneseni još 2024. godine, ali poduzeće, prema njegovim riječima, ne funkcionira zadovoljavajuće.

„Zaključak koji se nameće jest da problem nije u aktima, nego u njihovoj primjeni ili u blokadi procesa“, rekao je.

Nacionalna struktura i odgovornost

Na kraju je odbacio tvrdnje da mu je cilj mijenjati nacionalnu strukturu u javnim poduzećima ili popunjavati direktorske pozicije po nacionalnom ključu. Naveo je da se struktura zaposlenih u javnim poduzećima nije mijenjala od 2021. godine, te da trenutno u javnim poduzećima rade 784 zaposlenika, od čega 343 Hrvata, 430 Bošnjaka i 11 Srba.

Istaknuo je i da, iako gradonačelnik formalno ima ovlasti za smjenu direktora, ta ovlast nije korištena, te da se problemi godinama pokušavaju rješavati razgovorom i poštivanjem postojećeg sustava.

„Sustav je takav kakav jest, često nelogičan i frustrirajući, ali u jednom trenutku morat ćemo otvoreno govoriti o tome kako Grad Mostar funkcionira. Ne može se za sve probleme upirati prstom isključivo u gradonačelnika niti izmišljati priče koje nemaju uporište u činjenicama“, poručio je Kordić.