Dok je Elektroprivredi HZ HB naloženo da odmah obustavi sve radove i zatvori gradilište na prvoj dionici trase za priključenje solarne elektrane Enersola, na drugoj dionici — preko državnog šumskog zemljišta na Brkanovu Brdu — posječena je borova šuma i probijen novi put.
Novinar našeg portala u neposrednoj je blizini prostora označenog inspekcijskom trakom i znakom „Zatvoreno gradilište“ zatekao mehanizaciju koja je kopala kanal.
Radovi na polaganju kabela izvode se, podsjeća Hercegovina.info, od 1. travnja 2026. godine, a prema pravnoj ocjeni iznesenoj u inspekcijskim zahtjevima temelje se na aktima mostarskog urbanizma koji su izdani bez zakonskog osnova.
Građevinska, odnosno urbanističko-građevinska inspekcija Grada Mostara rješenjem broj UPI-08/3-19-7004/26 od 2. srpnja 2026. godine naložila je JP Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar da odmah po primitku rješenja obustavi sve radove i zatvori gradilište na trasi probijanja puta za polaganje kabela za priključenje solarne elektrane te da ishodi potrebno odobrenje za već izvedene radove i njihov nastavak. Rješenje, koje potpisuje urbanističko-građevinska inspektorica, izričito navodi da žalba ne odgađa izvršenje.
Radi se o trasi za izgradnju kabelskog voda SN KB 10(20) kV „Hum – Energo MI 6“ — II. faza, koja se proteže preko katastarskih čestica 530/18, 60/3, 3515 i 3512 K.O. Mostar II te k.č. 1311/13 K.O. Miljkovići. Prema rješenju, inspektor je na teren izašao 16. travnja 2026. i utvrdio da je put već probijen u dužini od oko 600 do 700 metara i širini od pet metara te da gradilište nije bilo označeno gradilišnom pločom.
Ključna je konstatacija inspekcije da su radovi izvođeni bez prethodno pribavljenog pravomoćnog odobrenja za građenje, kako to nalaže članak 29. Zakona o građenju HNŽ. Upravo je to zakonski temelj naloga za obustavu: sukladno članku 74. istog zakona, inspektor je dužan investitoru narediti obustavu daljnje gradnje ako se gradi bez pravomoćnog odobrenja, a u tom slučaju naložiti i zatvaranje gradilišta te ishođenje potrebnih odobrenja. Nastavi li se graditi nakon zatvaranja gradilišta, inspektor je ovlašten naložiti i uklanjanje.
Rješenje podsjeća i na kaznene odredbe: člankom 80. Zakona o građenju za pravnu osobu u svojstvu investitora predviđena je novčana kazna od 10.000 do 15.000 KM ako bez odobrenja pristupi izgradnji nove građevine ili nastavi gradnju nakon zatvaranja gradilišta, dok se odgovorna osoba kod investitora može kazniti iznosom od 1.000 do 3.000 KM.
Iz obrazloženja rješenja razvidan je i tijek postupka. Prilikom očitovanja opunomoćenici Elektroprivrede HZ HB naveli su da radove probijanja i ravnanja puta nisu izvodili oni te su uputili na predstavnika tvrtke Enersol da se očituje o izvedenim radovima. Vlasnik Enersola Franjo Takač ranije je, prema obrazloženju, izjavio da se ne radi o izgradnji i probijanju puta, već o polaganju priključnih kabela same elektrane, uz najavu da posjeduje valjanu dokumentaciju. Elektroprivreda je inspekciji dostavila i potvrdu Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara od 9. lipnja 2026. iz koje proizlazi da je postupak izdavanja građevinske dozvole za II. fazu — u trenutku donošenja rješenja — tek bio u tijeku.
Iako je rješenjem naložila obustavu i zatvaranje gradilišta, građevinska inspekcija istim je aktom investitoru ostavila i mogućnost da naknadno ishodi odobrenje za izvedene radove te ih nastavi. Riječ je o blažoj mjeri — regularizaciji umjesto uklanjanja — premda podnositelji zahtjeva smatraju da u konkretnom slučaju nisu postojale zakonske pretpostavke za naknadno odobravanje izvedenih radova.
Otvoreno ostaje i pitanje zašto inspekcija u postupku nije ispitala samu zakonitost urbanističke suglasnosti na temelju koje se radovi izvode niti izvršila uvid u prostorno-plansku dokumentaciju. Zakon o prostornom uređenju HNŽ u svojim kaznenim odredbama, u članku 85., propisuje odgovornost — uključujući i kaznenu — za službenu osobu koja izda urbanističku suglasnost protivno propisima, zbog čega podnositelji zahtjeva smatraju da je ocjena zakonitosti tog akta trebala biti dio nadzora.
Ključni je argument podnositelja zahtjeva sljedeći: ako za predmetno zemljište nije provedena trajna prenamjena poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta u građevinsko — postupak kojim se rješavaju imovinsko-pravni odnosi i koji je pretpostavka za izdavanje urbanističke suglasnosti — onda postoje razlozi zbog kojih bi nadležno tijelo trebalo ispitati zakonitost i eventualnu ništavost urbanističke suglasnosti.
U zahtjevima se tvrdi da je suglasnost izdana protivno važećem Prostornom planu, protivno zabrani raspolaganja državnom imovinom i bez provedene trajne prenamjene zemljišta. Prema istom pravnom stajalištu, u tom slučaju nije bilo osnova za ostavljanje roka za pribavljanje dozvole, nego je inspekcija — primjenom članka 75. Zakona o građenju HNŽ — trebala naložiti uklanjanje bespravno izvedenih radova i uspostavu prijašnjeg stanja.
Paralelno s prvom dionicom, na drugom dijelu trase otvorilo se novo, teže poglavlje. Na relaciji Kobilovača, sa skretanjem prema Humu i Brkanovu Brdu iznad Mostara, a u pravcu trafostanice Balinovac, prokrčen je novi put i posječena borova šuma. U jeku mostarskih ljetnih vrućina iskrčena je borovina, a prizor posječenih stabala posljednjih je dana šokirao brojne građane.
I taj dio se, prema saznanjima našeg portala, izvodi radi polaganja kabela za povezivanje solarne elektrane Enersola izgrađene na državnom zemljištu iznad Miljkovića.
Ova dionica prelazi preko katastarske čestice 3355 K.O. Mostar II, naziva „Brkanovo Brdo“, koja je prema podacima katastra 8. srpnja 2026. godine šumsko zemljište u posjedu Šipad Velež OOUR Šumarstvo s udjelom 1/1, ukupne površine 641.608 četvornih metara. Zbog radova na toj čestici Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara podnesen je 9. srpnja 2026. novi zahtjev za hitno inspekcijsko postupanje, kojim se traži trenutačna obustava radova i privremena mjera zabrane daljnjeg izvođenja do okončanja postupka.
Pravni argumenti mještana iz zahtjeva mogu se sažeti u nekoliko točaka:
zabrana raspolaganja državnom imovinom
nepostojanje prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko zemljište
nepostojanje plansko-pravne osnove.
Ono što ovaj slučaj čini osobito ozbiljnim jest stanje na terenu, koje je portal fotografski i videosnimkom dokumentirao 21. srpnja 2026. godine. Prokrčena i buldožerom poravnata trasa kroz posječenu borovu šumu presječena je žutom trakom s natpisom „GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA“, a na stablo uz trasu privezan je i službeni znak „ZATVORENO GRADILIŠTE“. Taj znak izričito upozorava da su skidanje ili povreda službenog znaka te ulazak na gradilište radi nastavka gradnje kazneno djelo iz Kaznenog zakona Federacije BiH.
Hercegovina.info je istoga dana — svega desetak minuta nakon što je dokumentirala inspekcijsku traku i znak — u neposrednoj blizini prostora označenog kao zatvoreno gradilište, na trasi uz magistralnu cestu, zatekla radni stroj, odnosno mini-bager, koji je prekopavao teren za polaganje kabela.
Osoba koja je upravljala strojem ugasila ga je nakon dolaska novinara.
Podsjetimo, ovi se radovi izvode od 1. travnja 2026. godine, u korist privatnog investitora. Na prvoj dionici kabelski se kanal probija i rezanjem kolnika magistralne ceste Mostar – Čitluk, i to u jeku turističke sezone, zbog čega na toj prometnici nastaju kolone.
Kako magistralnim cestama upravlja JP Ceste Federacije BiH, naš portal toj je tvrtki uputio upit: je li i na temelju čega izdana suglasnost za zahvat na kolniku magistralne ceste Mostar – Čitluk, s obzirom na to da investitor — prema nalazima inspekcija — za predmetne radove nije imao potrebne dozvole. JP Ceste Federacije BiH vodi dugogodišnji direktor Ljubo Pravdić, prema ranijim medijskim napisima kadar HDZ-a. Istovjetni upiti upućeni su i federalnoj inspekciji za ceste te tvrtki Ceste d.o.o. Mostar, koja održava dionicu, uz zahtjev da se očituju. Njihovi će odgovori, budu li dostavljeni, biti objavljeni u cijelosti.
Još jedno inspekcijsko rješenje povezano s ovim projektom donijela je županijska poljoprivredna inspekcija. Rješenjem broj UP/I-09-20-157/26 od 6. svibnja 2026. godine tvrtki Enersol d.o.o. naloženo je da dio k.č. 1311/13 K.O. Miljkovići vrati u prvobitno stanje u roku od 30 dana, uz naznaku da žalba ne odgađa izvršenje.
Unatoč isteku roka, po rješenju nije postupljeno.
U obrazloženju tog rješenja poljoprivredna je inspekcija utvrdila da je predmetna čestica u naravi pašnjak šeste klase, u posjedu JP Šume HZ HB, a u vlasništvu kao općenarodna imovina te — što je ključno — da nadležno ministarstvo nije dalo suglasnost za promjenu namjene k.č. 1311/13, za razliku od susjednih čestica, od 1311/19 do 1311/24, za koje je takva suglasnost izdana još 2022. godine. Inspekcija navodi i da tijekom nadzora, obavljenog u prisutnosti Franje Takača, investitor nije predočio dokumentaciju za izvođenje radova niti ju je dostavio u naknadnom roku.
Podsjetimo i da je Upravna inspekcija HNŽ rješenjem od 7. svibnja 2026. postupajućem urbanističko-građevinskom inspektoru Grada Mostara naložila da o zahtjevu za nadzor odluči u roku od osam dana.
Dokumentacija otvara pitanje jesu li prije izdavanja konkretnih urbanističkih akata bile ispunjene sve zakonske pretpostavke.
Za prvu dionicu poljoprivredna je inspekcija utvrdila da za k.č. 1311/13 nikada nije dana suglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Prema pravnom stajalištu iznesenom u inspekcijskim zahtjevima, to znači da na toj čestici nisu postojali uvjeti za zakonitu gradnju.
Za drugu dionicu riječ je o državnom šumskom zemljištu za koje, prema odluci OHR-a i više odluka Ustavnog suda BiH, investitor ne može ishodovati dozvolu za trajnu prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, što je u nadležnosti federalnog ministarstva, a takva je prenamjena pretpostavka za izdavanje urbanističke suglasnosti u nadležnosti mostarskog urbanizma.
Prema pravnom stajalištu iznesenom u inspekcijskim zahtjevima, urbanističke suglasnosti izdane bez tih pretpostavki te za zahvate na zemljištu kojim ni investitor ni Grad Mostar nemaju pravo raspolaganja predstavljaju razlog za preispitivanje njihove zakonitosti, pa i eventualne ništavosti.
U tom kontekstu zahtjev se poziva na članak 85. Zakona o prostornom uređenju HNŽ, koji propisuje odgovornost za izdavanje urbanističke suglasnosti protivno propisima.
Urbanističke suglasnosti za predmetne zahvate izdao je Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara, na čijem je čelu načelnica Dragana Parmać.
Odjel redakciji od ranije ne dostavlja službene odgovore i tražene akte, zbog čega javnost još nema potpuni uvid u dokumentaciju na temelju koje su suglasnosti izdane.
Kako je naš portal ranije pisao, Županijsko tužiteljstvo HNŽ vodi kaznenu istragu protiv Franje Takača zbog sumnje na pranje novca i zlouporabu položaja ili ovlasti, a istragom su, uz njega, obuhvaćene još dvije osobe. Takač je izvanredni profesor i pročelnik Odsjeka za novinarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dok je Enersol — investitor solarne elektrane snage oko šest megavata iznad Miljkovića, vrijedne procijenjenih sedam do osam milijuna maraka — tvrtka bez zaposlenih.
Usporedno, Pravobraniteljstvo BiH pokrenulo je sudske postupke protiv Hercegovačko-neretvanske županije i investitora povezane sa zaštitom zemljišta za koje tvrdi da predstavlja državnu imovinu.
Vezani članci