Boro Puljić: 'Mostar se više ne planira, grad je prepušten interesima investitora'

Mostar se posljednjih desetljeća ne razvija prema pravilima urbanističke struke, nego prema pojedinačnim interesima investitora, upozorio je arhitekt i urbanist Borislav Boro Puljić u emisiji „Nedjeljom u 10“ Federalnog radija.

Govoreći o pogodovanju investitorima nauštrb zakonitosti i kvalitete života građana, Puljić je kazao kako se takav pristup u struci kolokvijalno naziva „investitorskim urbanizmom“.

„Kada u arhitekturi napravite neki potez, odmah vidite je li dobar ili loš. Kada povučete urbanistički potez, rezultati se vide za 50 godina. Ono što smo napravili u posljednjih 30 godina ljudi će u punom opsegu vidjeti tek za nekoliko desetljeća. Na nesreću nas koji smo te struke, mi to vidimo odmah“, rekao je Puljić.

„Mostar se ne planira“

Prema njegovim riječima, temeljni problem Mostara jest činjenica da se grad više ne planira sustavno.

Puljić je naveo kako su prostorni i urbanistički dokumenti više puta mijenjani, ali ne kroz cjelovito sagledavanje potreba grada, nego kroz pojedinačne izmjene vezane uz određene lokacije i investicijske zahtjeve.

„Ljudi iz urbanizma kažu da se Mostar planira točkasto. Imate poljoprivrednu ili šumsku zonu, netko kupi određenu lokaciju, a onda mu se omogući ono što želi kako bi ostvario profit. To nije planiranje“, kazao je.

Kao ključno pitanje pri svakoj novoj gradnji izdvojio je usklađenost s važećim prostornim i urbanističkim planovima, uključujući dopuštenu katnost, izgrađenost i gustoću stanovanja.

Upozorio je i da se grad, bez jasnih urbanističkih pravila, ponaša kao sustav koji gubi vlastite izvore prihoda, dok istodobno rastu potrebe za ulaganjima u ceste, vodovod, kanalizaciju, javne prostore i zelenilo.

Nova gradnja priključuje se na staru infrastrukturu

Puljić smatra da je jedan od najvećih problema činjenica da se nova gradnja posljednjih desetljeća uglavnom priključuje na postojeću infrastrukturu, bez njezina odgovarajućeg proširenja.

„Svako jutro imamo više automobila, a ulice su nam sve uže. Na isti profil cijevi svakodnevno se priključuje nova zgrada, a ta zgrada nije platila doprinos za proširenje infrastrukture“, rekao je.

Takav razvoj, prema njegovu mišljenju, donosi veliku zaradu pojedincima, ali dugoročno smanjuje kvalitetu života svih stanovnika.

Naglasio je kako urbanistički standardi jasno određuju koliko je za određeni broj stanovnika potrebno trgovina, parkirališnih mjesta, prometnih traka, zelenih površina i drugih sadržaja, ali da se ta pravila u Mostaru često zanemaruju.

Od jednog od najzelenijih gradova do pregrijanih četvrti

Puljić je podsjetio kako je Mostar nekada, prema stručnim analizama, bio među najzelenijim gradovima bivše Jugoslavije.

Grad je imao razvijene parkove, zelenilo i komunalno poduzeće koje je uređivalo javne površine i u drugim gradovima. Danas su, upozorava, pojedini dijelovi Mostara toliko izgrađeni da visoke ljetne temperature dodatno otežavaju život stanovnicima.

Objasnio je kako beton i zgrade tijekom dana akumuliraju sunčevu energiju, a zatim je noću ispuštaju, zbog čega se gradske četvrti ne uspijevaju ohladiti.

„Svaka zgrada ponaša se poput termoakumulacijske peći. Tome treba dodati i klima-uređaje koji toplinu izbacuju van. Naša mikroklima puno je lošija nego što bi trebala biti“, kazao je.

Prema njegovim riječima, takvi se problemi rješavaju urbanističkim planiranjem, ograničavanjem prekomjerne gradnje i očuvanjem zelenih površina.

Investitor ispred javnog interesa

Puljić je ocijenio kako su ranije gradske uprave, unatoč različitim političkim sustavima, imale snažniji osjećaj za odnos privatnog i javnog interesa.

„Privatno se moglo razvijati, ali bez ugrožavanja javnog. Danas se pogoduje investitoru, a ne građanima“, rekao je.

Kritizirao je i zakonska rješenja koja omogućuju da povjerenstva za urbanizam donose odluke koje bi, prema njegovu mišljenju, morale biti rezultat rada stručnjaka, javnih rasprava i usvajanja planskih dokumenata.

Posebno je upozorio na nedostatak školovanih urbanista u gradskoj upravi. Urbanizam, kako je objasnio, nije posao samo jednog arhitekta, građevinskog inženjera, ekonomista ili pravnika, nego multidisciplinarni proces kojim moraju upravljati osposobljeni planeri.

„Možete pomoći jednom čovjeku, ali pitanje je što ste učinili za drugih sto tisuća stanovnika i za djecu koja će ovdje živjeti sutra“, rekao je.

Mostar je nekada bio „čitljiv grad“

Puljić je dio razgovora posvetio svojoj doktorskoj disertaciji „Čitati grad“, na kojoj je radio 12 godina, a u kojoj je analizirao urbanu strukturu Mostara od 1440. do 1878. godine.

Kako je objasnio, fizička struktura grada govori o društvu, vlasti, gospodarstvu, vjeri i načinu upravljanja u vremenu u kojem je nastala.

Mostar je, prema njegovim riječima, nekada bio „čitljiv grad“ jer su njegove povijesne cjeline bile jasno prepoznatljive.

„Dok ste šetali Mostarom, čitali ste njegovu povijest. Prepoznavali ste osmansko razdoblje, austrougarski grad i modernu. Mostar nije bio telefonski imenik, nego knjiga“, kazao je.

Posebnu vrijednost gradu davali su voda, sunce i zelenilo, koji su povezivali različite povijesne cjeline u prepoznatljivu urbanu cjelinu.

Greške se još mogu ispraviti

Unatoč oštroj kritici današnjeg stanja, Puljić smatra da se dio počinjenih pogrešaka još može ispraviti.

Za to je, međutim, potrebno vratiti urbanizam struci, primjenjivati zakone, ojačati gospodarsku osnovu grada i ponovno uspostaviti planiranje koje će se voditi javnim, a ne pojedinačnim interesom.

„Sve je moguće popraviti, ali što više vremena prolazi, bit će sve teže“, zaključio je Puljić.

Razgovor s mostarskim arhitektom i urbanistom vodila je Mirjana Topić Landeka, a cijelu emisiju možete poslušati OVDJE.