Europljani postali četvrti narod u BiH. Ulaze u EU parlament spasiti Hrvate

Vidi originalni članak
U neformalnom razgovoru prije nekoliko godina jedan visokorangirani briselski diplomat je ustvrdio da ako EU ne uspije europeizirati Bosnu i Hercegovinu iznutra, onda će to pokušati izvana. Obrazlagao je to tada prognozama kako će Hrvatska brzo ući u EU, a Srbiju i Crnu Goru će ubrzavati. Time bi stežući europsku omču oko BiH, kroz hrvatske, srpske, pa i crnogorske državljane imali europske građane i u toj državi. Iako je prije tri godine ovakav scenarij izgledao nestvaran, sada se čini kao realnost.

Jer, RH je u međuvremenu postala članica europske obitelji, a Srbija i Crna Gora učinile su krupne korake prema Bruxellesu. Istodobno, svakim danom BiH je sve dalje od tog cilja.Danas oko pola milijuna građana u BiH ima europsku (hrvatsku) putovnicu. Uz bh. Hrvate, među njima veliki je broj Bošnjaka i Srba. Dakle, dio Bosne i Hercegovine već je od 1. srpnja kroz osminu svojih građana u Europi. Za nekoliko godina kada u EU uđu Srbija i Crna Gora, postotak "europske BiH" bit će barem trostruko veći. Time će se neminovno stvarati sve veći pritisak na daytonsku državu kako bi i ona ubrzala svoj europski put.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europske putovnice omogućavaju bh. građanima da i sami utječu na određene procese i sudjeluju u kreiranju budućnosti EU-a. Zato je povijesna prilika da iduće godine na svibanjskim izborima jedan hrvatski državljanin iz BiH bude izabran u Europski parlament. To bi bio važan trenutak za Europu, za Hrvatsku, a ponajviše za BiH. Europski parlament bi u tom slučaju bio sastavljen od 28 i pol država. U njemu bi legalno sudjelovao i odlučivao zastupnik ili čak više njih iz države koja formalno nije, ali preko velikog broja svojih građana zapravo jeste članica Unije.

Sadašnji zastupnici iz RH u EU su izrazito aktivni. Za pola godine neki su napravili više nego mnogi iz drugih EU država za cijeli petogodišnji mandat. Ovaj podatak ilustrira kako je bitnija kvaliteta u odnosu na broj zastupnika. Kada je već tako, onda stranke iz Hrvatske ne bi trebale biti hendikepirane što će na svojim listama imati autentične kandidate iz BiH. Dakle, one koji žive u BiH, a imaju hrvatske dokumente.Bosnu i Hercegovinu danas dijele separatisti i unitaristi. Srbi žele odcijepiti pola BiH (Republika Srpska), a bošnjačke elite drugu polovicu pretvoriti u "muslimansku državicu" (Federacija). Hrvati su tu višak kojeg bi se mnogi rado riješili. Pred očima cijelog svijeta Bošnjaci im biraju predstavnike, gospodarski ih iscrpljuju, sudski progone...

Kada dignu glas, optužuje ih se za destrukciju. Europa mirno promatra kako se njihov narod u BiH progoni. Uzaludna su uvjeravanja kako je sve suprotno. Žrtva je postala krivac za sve.Takvu politiku može promijeniti samo međunarodna zajednica. Zato će Hrvatska puno učiniti ako na svibanjskim izborima izabere najmanje jednog hrvatskog zastupnika iz dijaspore i BiH u Europski parlament. On će zalažući se za jednakopravnost Hrvata, zapravo boriti za očuvanje BiH. Uređena Bosna i Hercegovina Hrvatima treba više nego drugima. Srbima uređena država ruši koncept republike (Srpske), a Bošnjacima države (muslimanske). Može se to zaustaviti samo, kako je to rekao diplomat s početka ove priče, "europeiziranjem BiH izvana". Zato su EU izbori u svibnju prevažni i za BiH.

Hrvatske stranke birat će 11 zastupnika (jednog manje u odnosu na travanjske izbore). HDZ će sigurno favorizirati jednoga kandidata iz BiH. Isto bi trebao učiniti i SDP, odnosno svih 28 stranaka koliko ih je zadnji put sudjelovalo na izborima. Bude li izabran, europski zastupnik iz BiH na sjednicama u Bruxellesu treba uvjeriti 750 svojih kolega kako njihova europska dijaspora u BiH ima neravnopravne građane. Pola milijuna osoba s europskom putovnicom je zapravo još jedan narod u BiH. Po brojnosti daleko ispred "Bosanaca", četvrte nacije koju su neki iz Sarajeva pokušali uvesti na zadnjem popisu stanovništva.

Kada već Hrvati iz BiH nisu uspjeli izboriti ravnopravnost s europskom putovnicom, mogu li onda kao Europljani s hrvatskim ispravama dostići taj cilj. Vjerojatno da. Samo na potpuno drukčiji način od onoga kako su se dosad ponašali kada su odlazili na privremeni rad u Hrvatski sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Večernji list

Vezani članci