Europa više ne želi ulazak migranata u Schengenski prostor, retororika se mIjenja

Vidi originalni članak
tim planovima Hrvatska bi kao članica Europske unije, ali ne i schengenskog prostora mogla jako loše proći jer bi svi migranti iz zemalja Schengena mogli biti vraćeni upravo njoj. A potencijalno je riječ o desecima tisuća migranata u sljedećem razdoblju.

Zadnjih nekoliko dana zaoštrila se retorika, ali i potezi pojedinih zemalja EU po pitanju politike prema migrantima. U tome, prije svih, prednjače Austrija, Slovenija i Njemačka. "Moramo snažnije zaštititi vanjske granice Schengena", poručio je ovih dana Peter Webinger, voditelj Odjela za azil, migracije i ljudska prava u ministarstvu unutarnjih poslova Austrije. "U regiji je između 45 i 60 tisuća migranata koji preko Slovenije pokušavaju ući u zonu Schengena", upozorava slovensko ministarstvo unutarnjih poslova. "Svi oni koji uđu u Sloveniju samo formalno traže međunarodnu zaštitu i krenu dalje, no mi ih vraćamo u Hrvatsku", kazao je ovih dana Boštjan Šefic, državni tajnik u MUP-u Slovenije. Austrija, Njemačka i Slovenija već dugo rade pritisak na Hrvatsku da čvršće nadzire granicu prema BiH i Crnoj Gori kako bi se onemogućio ilegalni ulazak migranata. Sve te tri zemlje odlučne su vratiti u Hrvatsku sve migrante koji uđu u zonu Schengena, a nisu registrirani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ozbiljne akcije

Na zaustavljanju novog migrantskog vala posebno se angažira Austrija. Webinger smatra da sada treba poduzeti ozbiljne akcije kako se EU sljedeće godine ne bi suočila s novim desecima tisuća izbjeglica. Austrijance i Nijemce posebno brine otvaranje dviju novih ruta koje iz Grčke vode ili preko Srbije i BiH ili Albanije i BiH prema Sloveniji i Austriji. Webinger je rutu prozvao "džamijskom rutom" s obzirom na to da džamije duž tih ruta pružaju pomoć izbjeglicama u njihovu kretanju. Austrija u svrhu poboljšanja nadzora albanske granice nudi Albaniji financijsku pomoć i svoje policajce. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić tvrdi da je u toj zemlji 5100 migranata. No, u tu zemlju i dalje dnevno ulazi između 100 i 150 ilegalnih migranata. Mektić tvrdi da niti jedan od 475 zahtjeva za azil nije prihvaćen i dodaje da su ti zahtjevi zapravo formalni jer 70 posto onih koji uđu u BiH odmah nastavlja put prema Hrvatskoj.

Ukidanje viza
Mektić ukazuje na još jedan veliki problem, a to je sve veći broj Iranaca među ilegalnim migrantima. On tvrdi kako je to rezultat činjenice da je Srbija državljanima Irana ukinula vize pa oni puno lakše mogu doći u Europu. Na taj problem upozoravaju i u austrijskom i slovenskom MUP-u. Webinger i Šefic indirektno optužuju Srbiju da je time omogućila legalni dolazak migranata u Europu koji nakon dolaska u Srbiju švercerskim rutama kreću prema Austriji i Njemačkoj. Srbija je Iranu vize ukinula u kolovozu prošle godine te su ubrzo uspostavljene i dvije direktne avionske linije između Beograda i Teherena. U samo nekoliko mjeseci zabilježen je dolazak oko 6000 iranskih "turista" u Srbiju. Ubrzo se utvrdilo da veliki dio njih u Beogradu uspostavlja veze s krijumčarima kako bi prešli granice Hrvatske, BiH, Mađarske ili Rumunjske. No problem sa Srbijom bi mogao dodatno eskalirati jer, prema riječima ministra sigurnosti BiH, Srbija najavljuje ukidanje viza i s Pakistanom. Državni tajnik u slovenskom MUP-u također je izrazio ljutnju mogućim daljnjim potezima Srbije. "Ako je točno da Srbija planira viznu liberalizaciju sa Sirijom i nekim sjevernoafričkim zemljama, to je onda veliki problem. Europska komisija u tom slučaju mora reagirati, naročito u fazi pristupnih pregovora sa Srbijom", poručio je Šefic.

fena

Vezani članci