EK upozorila Vladu kako sustav olakšica otežava naplatu

Vidi originalni članak

Godišnja zarada države tako će biti veća od procijenjenih oko 300 milijuna kuna, što će dobro doći kao kompenzacija manjim prihodima od poreza na dohodak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Porez na prihod od kamata na štednju na kraju će, kako se sada čini, ipak plaćati svi koji imaju ušteđevinu u hrvatskim bankama ili u bankama u članicama Europske unije. Prema nekoliko neslužbenih izvora bliskih Vladi doznali smo da se razmišlja o tome da se odustane od dosad najavljivane porezne olakšice kad je taj porez u pitanju i da se novi poreze naplaćuje svima koji imaju štednju u bankama.

Prema prvotnoj ideji neoporezivo je trebalo biti 12 tisuća kuna prihoda od kamata na štednju, što je u praksi značilo da taj porez zapravo neće plaćati građani koji imaju štednju od oko pola milijuna kuna. Zamišljeno je i da porezna stopa bude 12 posto, a porez se, kako je Vlada i najavila Europskoj komisiji kroz proceduru prekomjernog deficita, treba uvesti od 1. siječnja sljedeće godine.

Naši izvori tvrde da su baš stručnjaci iz Komisije upozorili Vladu da, kad je u pitanju porez na prihod od kamata na štednju nije uobičajeno da se odobravaju značajne olakšice svim štedišama, da takav sustav komplicira naplatu, daje mogućnost da se štedi na tuđe ime kako bi se razbio ukupni iznos štednje i izbjeglo plaćanje poreza. Uz to nije nevažno ni što bi tako zamišljen porez u proračun donio puno manje novca jer bi zahvatio jako mali broj štediša, prve su procjene spominjale njih od pet do najviše deset posto.

Hoće li se Vlada na kraju odlučiti izuzeti ipak one s najnižom štednjom, koji primjerice godišnje od kamata uberu tisuću ili dvije tisuće kuna još nije u potpunosti sigurno, ali je sasvim izvjesno tvrde naši izvori, da porez neće izbjeći oni sa štednjom od 300 ili 500 tisuća kuna.

Ukupna je godišnja zarada države prema prvim procjenama, kad se još govorilo o olakšici od 12 tisuća kuna, trebala biti oko 300 milijuna kuna. Ona će se s odustajanjem od te olakšice povećati, a proračunu će dobro doći kao kompenzacijska mjera za smanjenje prihoda od poreza na dohodak. Kako će se država po svemu sudeći odreći dijela prihoda od poreza na dohodak, ali i prihoda od ostalih zajedničkih poreza, dobro će joj doći svaka kuna koju će naplatiti od poreza što bi se trebao početi ubirati sljedeće godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

novilist.hr

Vezani članci