Velika rasprodaja na burzama: Zašto su pali zlato, bitcoin, Nvidia i Anthropic?

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Nasdaq je u tjedan dana izgubio deset posto, a zlato približno devet posto. Strah od previsokih cijena tehnoloških dionica spojio se s očekivanjima viših kamata i potrebom dijela ulagača za gotovinom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zlato, bitcoin te dionice Nvidije i Anthropica našli su se pod snažnim pritiskom u rasprodaji koja je obilježila kraj tjedna na svjetskim tržištima. Američki Nasdaq tjedan je završio s gubitkom od deset posto, širi indeks S&P 500 pao je 8,6 posto, a zlato približno devet posto. Bitcoin je u subotu pao na najnižu razinu u dvije godine, prije nego što je uslijedio oporavak.

Iza pada spojilo se nekoliko pritisaka. Ulagači preispituju goleme iznose uložene u umjetnu inteligenciju, očekivanja novih povećanja američkih kamata otežavaju opravdavanje visokih cijena dionica, a dio tržišta prodaje zlato kako bi pokrio gubitke drugdje.

Pritom je važno precizirati kada se rasprodaja dogodila. Glavni burzovni pad zabilježen je tijekom radnog tjedna, zaključno s petkom, 20. studenoga. Vikend je vrijeme za procjenu štete i novih rizika, dok redovito trgovanje američkim dionicama ponovno počinje u ponedjeljak.

Koliko su tržišta pala

Nasdaq je samo u petak izgubio oko 5,3 posto, S&P 500 oko 3,7 posto, a Dow Jones oko 1,9 posto. Na razini cijelog tjedna Dow je pao osam posto, prema podacima Associated Pressa.

S&P 500 i Dow završili su više od deset posto ispod svojih rekordnih završnih vrijednosti, što se na tržištu naziva korekcijom. Nasdaq je nakon tjedne rasprodaje završio i u minusu u odnosu na početak godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zlato je u petak pojeftinilo na najnižu razinu u posljednjih 14 mjeseci. Cijena unce u jednom se trenutku spustila na oko 3.500 dolara. Prema podacima Kitca, do 23 sata po vremenu BiH cijena se vratila na približno 3.538 dolara, ali je i dalje bila oko 2,4 posto niža nego dan ranije.

Zašto su tehnološke dionice pod najvećim pritiskom

U središtu rasprodaje našle su se tvrtke povezane s umjetnom inteligencijom. Prema Reutersu, Nvidia je u petak izgubila 13,8 posto, a Anthropic, tvrtka koja stoji iza AI asistenta Claude, 9,1 posto drugog dana burzovnog trgovanja. Ni Nvidijini poslovni rezultati ni izlazak Anthropica na burzu nisu zaustavili zabrinutost zbog golemih ulaganja u taj sektor.

Analitički gledano, ključno je pitanje koliko su ulagači spremni danas platiti očekivanu buduću zaradu. Tehnologija može napredovati, a dionica istodobno padati ako tržište procijeni da je njezina cijena otišla predaleko ispred poslovanja.

Više kamate dodatno otežavaju računicu. Poskupljuju financiranje, a buduće prihode, kada ih se preračuna na današnju vrijednost, čine manje vrijednima. Zbog toga tvrtke čija cijena snažno ovisi o obećanjima rasta mogu biti posebno osjetljive na promjenu očekivanja o kamatama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je palo i zlato

Uobičajeno očekivanje da će zlato rasti kada burze padaju ovaj put nije pružilo zaštitu. Razlog je djelomice u tome što ista imovina različitim ulagačima služi za različite potrebe.

Prema Reutersu, David Meger iz High Ridge Futuresa dio prodaje zlata povezuje s prisilnim zatvaranjem pozicija radi pokrivanja gubitaka na dioničkom tržištu.

Mehanizam je poznat iz ranijih razdoblja tržišnog stresa. Kada se trguje posuđenim novcem, pad vrijednosti ulaganja može izazvati zahtjev za dodatnim osiguranjem. Ulagač tada mora brzo pribaviti gotovinu pa prodaje i imovinu koju bi inače zadržao. Svjetsko vijeće za zlato takvo je ponašanje opisalo i tijekom tržišnih potresa 2020. godine.

Zlatu smetaju i očekivanja viših kamata jer ono samo po sebi ne isplaćuje kamatu. Kada drugi oblici ulaganja nude veći prinos, raste trošak odluke da se novac drži u zlatu. Jači dolar također može otežati njegovu kupnju ulagačima koji raspolažu drugim valutama.

Ovaj pad zato pokazuje da zlato može biti izvor brzo dostupnog novca i u trenutku kada ga se smatra dugoročnom zaštitom. To ipak nije dovoljno za zaključak da će se njegova cijena nakon rasprodaje brzo oporaviti.

Rasprodaja zahvatila i kriptovalute

Rasprodaja je zahvatila i kriptovalute. Bitcoin je u subotu pao na oko 55.252 dolara, najnižu razinu u dvije godine, a zatim se oporavio i vratio iznad 60.000 dolara. Ether je u petak tijekom trgovanja gubio oko 5,2 posto i vrijedio približno 1.649 dolara. Reuters pad kriptovaluta povezuje s jačim dolarom, višim kamatama i smanjenom sklonošću ulagača riziku. Dok su dioničke burze bile zatvorene, na kriptotržištu nastavili su se i pad i naknadni oporavak.

Gdje su ulagači tražili sigurnost

Rasprodaja nije jednako pogodila svu imovinu. Američke državne obveznice u petak su poskupjele, dok je prinos desetogodišnjih obveznica pao na približno 4,95 posto. Cijena obveznice i njezin tržišni prinos kreću se u suprotnim smjerovima.

To pokazuje da je dio novca tražio sigurnost u državnom dugu, dok je zlato ostalo pod pritiskom. Istodobno je europski STOXX 600 u petak izgubio dva posto, što potvrđuje da rasprodaja nije bila ograničena na američke tehnološke tvrtke.

Za građane koji ulažu u strane dionice ili fondove učinak ovisi o tome što njihov portfelj sadrži, koliko je izložen tehnološkom sektoru i u kojoj valuti se ulaganje vrednuje.

Kod zlata je bitno razlikovati dolarsku burzovnu cijenu od cijene poluge ili zlatnika kod trgovca. Na konačan iznos utječu tečaj, premija proizvoda te razlika između kupovne i otkupne cijene.

Konvertibilna marka vezana je za euro u omjeru 1 euro za 1,95583 KM. Iz toga proizlazi da na vrijednost zlata izraženu u KM utječe i odnos dolara prema euru. Ako dolar ojača, može ublažiti dolarski pad zlata kada se vrijednost preračuna u KM. Zato pad zlata od približno devet posto u dolarima ne znači automatski isti postotni pad cijene kod domaćeg trgovca.

Što će pokazati nastavak trgovanja

O razmjerima potresa više će reći ponašanje tržišta nakon otvaranja novog radnog tjedna. Za procjenu nastavka rasprodaje bit će važno hoće li prodaja ostati najjača među tehnološkim tvrtkama ili će se širiti, kako će se mijenjati očekivanja o kamatama i hoće li zlato ostati pod pritiskom potrebe za gotovinom.

Burzovna korekcija sama po sebi nije dokaz nove gospodarske krize. Za takav zaključak potrebno je pratiti i poslovne rezultate, zapošljavanje, potrošnju te uvjete kreditiranja. Nakon ovako snažnog pada opravdano je govoriti o ozbiljnom tržišnom potresu, dok bi proglašavanje njegova kraja ili početka nove krize bilo preuranjeno.

Vezani članci