Razlika između kišne i sušne godine u BiH vrijedi čak 210 milijuna eura

Hidrološke prilike imaju ključan utjecaj na opseg proizvodnje električne energije iz hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, a razlika između izrazito vlažnih i sušnih godina može imati ekonomski učinak od oko 210 milijuna eura godišnje, pokazuje analiza energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića.

Prema podacima iz analize, velike hidroelektrane u BiH u posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravatsata (TWh) električne energije godišnje. Međutim, zbog značajnih oscilacija u količini oborina i dotocima vode, ostvareni rezultati često su znatno odstupali od višegodišnjeg prosjeka, prenosi Fena.

Tako je 2023. godina, koju su obilježili povoljni hidrološki uvjeti, završena s proizvodnjom od 6,4 TWh električne energije iz hidroelektrana, što je oko 21 posto iznad prosjeka. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora omogućila je smanjenje potrebe za angažiranjem termoelektrana i uvozom električne energije, kao i povećanje izvoznog potencijala na regionalnom tržištu.

Bajramović navodi da povećanje proizvodnje s prosječnih 5,3 na 6,4 TWh predstavlja dodatnih 1,1 TWh električne energije. Pri prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavatsatu (MWh), vrijednost te dodatne proizvodnje procjenjuje se na oko 110 milijuna eura.

S druge strane, nepovoljni hidrološki uvjeti mogu znatno ugroziti proizvodnju. Kao primjer navodi se 2020. godina, kada je zbog sušnih razdoblja i smanjenih dotoka vode proizvodnja iznosila svega 4,3 TWh, odnosno oko 19 posto manje od osmogodišnjeg prosjeka.

Takav pad proizvodnje znači gubitak od približno jednog TWh električne energije, čija bi tržišna vrijednost, pri istoj cijeni od 100 eura po megavatsatu, iznosila oko 100 milijuna eura. Uz izgubljene prihode od prodaje električne energije, elektroenergetski sustav suočava se i s dodatnim troškovima zbog potrebe za uvozom električne energije ili angažiranjem skupljih proizvodnih kapaciteta.

Bajramović u analizi upozorava da nepovoljna hidrologija može negativno utjecati na financijsku stabilnost elektroprivrednih poduzeća, smanjujući sredstva raspoloživa za ulaganja i modernizaciju energetskih kapaciteta.

"Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno približno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavatsatu, ekonomski učinak te razlike procjenjuje se na približno 210 milijuna eura godišnje", navodi se u analizi.

Bajramović ističe kako takva varijabilnost potvrđuje potrebu za diversifikacijom energetskog sektora kroz razvoj vjetroelektrana, solarnih elektrana, baterijskih sustava za skladištenje energije i fleksibilnije upravljanje elektroenergetskim sustavom.

Kako se dodaje u analizi, takva ulaganja mogla bi ublažiti posljedice hidroloških oscilacija, unaprijediti sigurnost opskrbe električnom energijom i osigurati dugoročnu financijsku održivost energetskog sektora Bosne i Hercegovine.