Petar Ćorluka i Snježana Kopruner otkrili što će biti s njihovim kompanijama nakon njih

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Prijenos obiteljskog biznisa s osnivača na sljedeću generaciju jedan je od najvećih izazova za privatne kompanije. Statistike pokazuju da relativno mali broj obiteljskih tvrtki uspijeva preživjeti nekoliko generacijskih smjena, zbog čega se uspješni poduzetnici sve češće godinama unaprijed pripremaju za trenutak kada više neće biti na čelu svojih kompanija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo su o tome za Forbes BiH govorili dvoje poznatih bosanskohercegovačkih poduzetnika – vlasnica GS-Tvornice mašina Travnik Snježana Kopruner i osnivač grupacije Violeta Petar Ćorluka. Njihovi modeli budućnosti poslovanja znatno se razlikuju, ali oba podrazumijevaju dugoročnu pripremu kompanija za vrijeme nakon njihovih osnivača.

Podaci koje navodi Forbes BiH pokazuju koliko je pitanje nasljeđivanja osjetljivo. Američka Agencija za mala poduzeća navodi podatak prema kojem oko 30 posto obiteljskih tvrtki preživi prijelaz s prve na drugu generaciju, dok se taj udio pri prijelazu na treću generaciju smanjuje na približno 12 posto.

Svjetski ekonomski forum, pozivajući se na North America Family Business Report 2023, također upozorava na problem kontinuiteta. Povijesno je tek približno trećina obiteljskih tvrtki uspijevala opstati generaciju nakon osnivača, dok noviji podaci govore o padu tog udjela na približno petinu. Istodobno, 61 posto američkih obiteljskih tvrtki nema formalno izrađen plan nasljeđivanja.

Kopruner ne želi djecu opteretiti obiteljskim biznisom

Snježana Kopruner, direktorica i većinska vlasnica GS-TMT-a, smatra da djeci prvenstveno treba omogućiti kvalitetno obrazovanje i slobodu da sama izaberu čime će se baviti, umjesto da im se unaprijed odredi preuzimanje obiteljske kompanije.

Prema njezinu viđenju, obveza nastavka roditeljskog posla može predstavljati veliko opterećenje. Kao primjer navodi iskustva iz Njemačke, gdje samo mali dio kompanija uspije opstati od generacije djeda do unuka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Djeci treba dati da rade ono što vole i što je njihov cilj i gdje nađu svoje talente“, kazala je Kopruner za Forbes BiH.

Njezin plan zato ne podrazumijeva klasično obiteljsko nasljeđivanje upravljanja tvrtkama.

Kopruner namjerava osnovati zakladu koja bi u budućnosti upravljala tvornicama koje je razvila, a kaže kako njezina djeca podržavaju takvu ideju.

Smatra da kompanija ne pripada samo osnivaču te naglašava ulogu radnika koji su sudjelovali u njezinu stvaranju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ja sam samo kormilar na ovom brodu“, opisala je svoju poziciju Kopruner, ističući kako bi i zaposlenici trebali imati koristi od vrijednosti koju su zajedno stvarali.

Ćorluka već priprema Violetu za sljedeće generacije

Petar Ćorluka odabrao je drukčiji model. Osnivač Violete želi da kompanija trajno ostane u vlasništvu njegove obitelji, a prijenos upravljanja već se priprema uz pomoć stručnjaka koji imaju iskustvo u tranziciji velikih europskih obiteljskih kompanija.

Ćorluka je za Forbes BiH otkrio da su formirani novi upravni, obiteljski i nadzorni odbor, pri čemu su u upravljačke strukture uključeni i vanjski članovi. Njegovo četvero djece – dva sina i dvije kćeri – već je uključeno u poslovanje kompanije.

Obitelj već dvije godine radi na pripremi tranzicije, prolazi seminare i upoznaje modele uspješnih obiteljskih kompanija u Njemačkoj i Austriji.

Posebno važan dio cijelog procesa je dokument koji Ćorluka naziva obiteljskim ustavom.

Njime su utvrđena pravila funkcioniranja obitelji unutar kompanije, uključujući zapošljavanje članova obitelji, upravljanje novcem, ulaganja i buduće vlasničke odnose.

Jedno od najvažnijih pravila već je definirano – Violeta se ne smije prodati.

„Vlasništvo mora biti uvijek u obitelji i centrala će uvijek biti u Grudama“, kazao je Ćorluka za Forbes BiH.

Plan je Violetu organizirati kao holding, nastaviti ulaganja i širenje poslovanja te istodobno ograničiti i jasno definirati prava budućih generacija.

To znači da ni unuci i praunuci osnivača ne bi trebali imati mogućnost samostalno donijeti odluku kojom bi kompanija završila u vlasništvu nekoga izvan obitelji.

Vezani članci