Otkrivamo koliko su proračuni HNŽ i lokalnih zajednica u 2025. godini zaradili od koncesija na solare i kamenolome

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji tijekom 2025. godine naplaćeno je ukupno 2,14 milijuna KM po osnovi koncesijskih naknada za energetske projekte i eksploataciju mineralnih sirovina, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva HNŽ do kojih je došao Hercegovina.info

Ovi podaci otkrivaju tko su najveći platiše, ali i koncesionare bez evidentiranih uplata te otvaraju pitanje učinkovitosti modela koji, u usporedbi s europskim praksama, donosi relativno skroman javni prihod.

Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije dostavilo je pregled koncesijskih uplata za 2025. godinu, prema kojem je ukupno naplaćeno 2.143.740,70 KM

Od toga se 744.347,11 KM odnosi na jednokratne naknade, a 1.399.393,59 KM na tekuće koncesijske naknade.

Najviše uplatili EP BiH i Eco Wat

Iz dostavljenih podataka vidljivo je da najveći dio prihoda dolazi od ograničenog broja koncesionara.

Među najvećim pojedinačnim uplatama ističu se JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo – 381.104,62 KM, Eco-Wat d.o.o. Kiseljak – više uplata ukupno veće od 400.000 KM, Eco Solar Energy d.o.o. Čitluk – 105.837,42 KM, te Interenergo d.o.o. Sarajevo – 130.337,00 KM (jednokratna naknada).

Uz njih, niz manjih solarnih projekata bilježi znatno niže pojedinačne uplate, što ukazuje na strukturu tržišta u kojoj nekoliko većih projekata nosi najveći dio prihoda.

Postoje i koncesionari bez uplata

Dokument također pokazuje da kod pojedinih koncesionara nije evidentirana uplata u 2025. godini, među kojima su Ad Harbi d.o.o. Sarajevo. Prema dostupnim podacima, tvrtka Ad Harbi d.o.o. Sarajevo, koja planira eksploataciju i preradu pirofilita na području Konjica, u 2025. godini nema evidentiranih uplata koncesijske naknade, dok joj je istodobno evidentiran dug u iznosu od 64.474,80 KM

Među većim dužnicima je i Mineral d.o.o. Jablanica s dugom od 22.920,00 KM.

Za neke od njih evidentirane su i neizmirene obveze, pri čemu se među većim pojedinačnim dugovima ističe:

Ukupan iznos dugovanja na razini županije, međutim, nije posebno prikazan u dostavljenim podacima.

Plaćanje u ratama i različiti modeli u praksi

Iz napomena u dokumentu vidljivo je da se jednokratne koncesijske naknade u pojedinim slučajevima podmiruju u ratama.

Primjerice, kod pojedinih koncesionara navedeno je da su uplaćene tri ili četiri od ukupno deset rata, dok se dio uplata odnosi i na više obračunskih razdoblja.

Istodobno, prema dostupnoj dokumentaciji nije moguće utvrditi postoji li jedinstven model plaćanja ili se uvjeti razlikuju ovisno o konkretnim ugovorima i njihovim eventualnim izmjenama. U nekim koncesijskim ugovorima jasno se navodi kako jednokratnu koncesijsku naknadu koncesionar mora platiti u roku od 15 dana od dana potpisivanja Ugovora u punom iznosu.

Raspodjela prihoda: većina ide lokalnoj razini

Prema važećim propisima 55 posto prihoda pripada općinama i gradovima na čijem se području eksploatira određena sirovina ili gradi energetski objekt, dok 45 posto prihoda pripada županiji.

To znači da od ukupno 2,14 milijuna KM, na razini županije ostaje manje od milijun KM godišnje, konkretno, u proračun HNŽ u prošloj godini od koncesija je uplaćeno oko 964.000 KM. 

Kad to stavimo u kontekst ukupnog proračuna HNŽ, vidljivo je da naplaćene koncesije ne sudjeluju u velikom postotku.

Naime, prihodi od koncesijskih naknada koji pripadaju županiji iznose oko 964.000 KM godišnje. Ukupan proračun Hercegovačko-neretvanske županije kreće se u iznosu od oko 430 milijuna KM. To znači da koncesije sudjeluju s manje od 0,3 posto u ukupnim prihodima županije. Unatoč rastu broja energetskih i rudarskih projekata, njihov fiskalni učinak na proračun ostaje vrlo ograničen.

Međutim, u dostavljenim podacima nije prikazan pregled prihoda po općinama, pa nije moguće utvrditi koje lokalne zajednice ostvaruju najveću korist. No, lako je izračunati da općine i gradovi dijele kolač od ukupno 1,18 milijuna KM, što opet ne predstavlja velik udio u proračunima tih općina i gradova. Za energetske projekte najviše dobivaju Mostar i Stolac, dok za kamenolome najviše dobiva Jablanica.

Kako EU naplaćuje koncesije?

Za razliku od modela u HNŽ, u brojnim državama Europske unije koncesijske naknade za energetske projekte često su vezane uz stvarnu proizvodnju električne energije ili uključuju dodatne obveze prema lokalnim zajednicama.

U pojedinim državama, poput Njemačke, lokalne zajednice ostvaruju izravne prihode po proizvedenom kilovatsatu, dok se u drugim sustavima naknade određuju kao postotak prihoda ili instalirane snage.

U modelu koji se primjenjuje u HNŽ jednokratne naknade su relativno niske, a tekuće naknade obračunavaju se prema formuli koja rezultira ograničenim iznosima, što ide izravno u korist investitorima, a to u konačnici dovodi do relativno skromnog fiskalnog učinka u odnosu na vrijednost projekata. Uz to, u ugovorima nema obveze da pravo prvokupa proizvedene energije imaju javna elektroprivredna poduzeća nego su slobodni prodavati ihi dalje na tržištu.

Podaci dostupni, ali bez potpune slike

Dostavljeni dokument pruža detaljan uvid u pojedinačne uplate i koncesionare, no ne omogućuje cjelovitu analizu jer nema ukupnog pregleda dugovanja, nema raspodjele po općinama ni razdvajanja po sektorima.

Zbog toga, iako su osnovni financijski tokovi vidljivi, stvarni učinak koncesijskog sustava na javne financije ostaje djelomično nejasan.