Osam puta više kupnji nego 2016.: Kupci iz BiH sve važniji na hrvatskom tržištu

Kupci iz Bosne i Hercegovine tijekom 2025. godine kupili su 464 nekretnine u Hrvatskoj i zauzeli četvrto mjesto među stranim kupcima. Ispred njih bili su samo kupci iz Slovenije, Njemačke i Austrije, dok je broj kupnji iz BiH bio osam puta veći nego 2016. godine.

Podaci hrvatske Porezne uprave koje prenosi SEEbiz pokazuju da su stranci prošle godine ostvarili ukupno 9.159 kupoprodaja, odnosno 7,8 posto svih evidentiranih transakcija. U odnosu na 2016. znatno se promijenila zastupljenost kupaca iz pojedinih država. SEEbiz.eu

BiH ispred Češke, Mađarske i Poljske

Slovenski kupci prednjačili su s 2.576 kupnji, čime su ostvarili više od četvrtine svih stranih kupoprodaja. Slijede Njemačka i Austrija, a BiH je s četvrtog mjesta za četiri transakcije ispred Češke.

Rast kupnji iz BiH i Srbije, pad kod Rusa i Britanaca

Usporedba s 2016. godinom pokazuje snažan rast kupnji iz više država. Uz osmerostruki broj kupnji iz BiH, broj transakcija kupaca iz Srbije povećao se šest puta, a iz Ukrajine 6,4 puta.

Broj kupnji švicarskih kupaca povećao se s 14 u 2016. na 97 u 2025. godini. Česi i Mađari udvostručili su broj kupoprodaja, dok je kod kupaca iz SAD-a zabilježen rast od 3,5 puta, uz znatno manji ukupan broj transakcija.

Broj kupnji ruskih državljana u istom je razdoblju smanjen za 78 posto, švedskih za 62 posto, a kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva za 53 posto.

Pad je zabilježen i kod Talijana, koji su 2016. bili četvrti među stranim kupcima. Njihov broj kupoprodaja smanjen je za 29 posto.

Ukupno gotovo trećinu manje kupnji nego 2022.

Premda je broj kupnji iz pojedinih država u odnosu na 2016. snažno porastao, ukupna aktivnost stranaca smanjuje se od rekordne 2022. godine.

Tada su ostvarili 13.344 kupoprodaje i sudjelovali u gotovo desetini svih transakcija na hrvatskom tržištu. Do 2025. broj stranih kupoprodaja smanjen je za približno 31 posto, a njihov tržišni udio vratio se blizu razine iz 2021., kada je iznosio oko osam posto.

Ipak, u usporedbi s 2016. godinom, broj stranih kupoprodaja i dalje je veći za 59 posto.

Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025., oko 90 posto stranih kupaca nekretnine stječe u pet obalnih županija. U analizi se napominje da je riječ o procjeni jer službeni podaci o takvoj teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.

Prvi obilazak sve češće na ekranu

Iz platforme EstateIQ, namijenjene upravljanju nekretninama i njihovoj prodaji, upozoravaju da se mijenja i način na koji strani kupci traže nekretnine.

„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto”, navode.

Zato, smatraju, oglas treba sadržavati tlocrt, stvarnu površinu, energetski razred i troškove održavanja, uz informacije na jeziku kupca. Prema njihovu iskustvu, prvi obilazak sve se češće obavlja videopozivom, a uredna dokumentacija i jasno objašnjen postupak kupnje važni su za stjecanje povjerenja.

Takav način prodaje osobito je značajan za kupce iz udaljenijih država, poput Poljske, Ukrajine, Švicarske i SAD-a, kojima svaki dolazak zahtijeva dodatno planiranje. Iz platforme navode da je dio kupoprodajnog postupka moguće obaviti na daljinu.