Građani Livna, Tomislavgrada i Kupresa bi mogli dobiti financijski udio od solarnih i vjetroelektrana

Stanovnicima ponuditi udio u elektranama, a lokalnim zajednicama osigurati uplatu za svaki proizvedeni megavatsat struje. To predlaže europska klimatska mreža CAN Europe u izvješću koje izričito spominje zahtjeve građana Livna, Tomislavgrada i Kupresa za drukčijim odnosom prema gradnji solarnih i vjetroelektrana.

Analiza "Ownership first, then speed", predstavljena 3. studenoga, upozorava da ubrzavanje izdavanja dozvola može dodatno produbiti sukobe ako stanovnici nemaju utjecaj na projekte ni zajamčenu korist od njih. Za provedbu predloženog modela nadležne bi vlasti trebale donijeti odgovarajuća pravila.

Kao primjer nepovjerenja prema dosadašnjem razvoju obnovljivih izvora autori navode inicijative iz Livna, Tomislavgrada i Kupresa. One su tijekom ljeta zatražile petogodišnji moratorij na nove dozvole i gradnju, uz rješavanje sudskih sporova i zaštitu izvorišta vode.

Zahtjevi su obuhvaćali i jasnu strategiju dodjele koncesija, određivanje prihvatljivih lokacija i kapaciteta, izmjene prostornih planova te stroži nadzor nad gradnjom i radom postrojenja. Tražile su i obveznu obnovu prostora nakon prestanka rada elektrana.

Prema navodima inicijativa koje je prenio Balkan Green Energy News, zahtijevale su minimalnu koncesijsku naknadu od 15 posto, dok je zadržan minimum od dva posto.

CAN Europe sada predlaže zakonski određenu uplatu po proizvedenom megavatsatu u lokalni fond, o čijem bi trošenju odlučivala zajednica. Obveza bi obuhvatila projekte koji primaju potpore, koriste državno zemljište ili prolaze posebne i ubrzane postupke.

Za projekte iznad određenog praga snage predlaže se obvezna ponuda vlasničkog udjela gradovima i općinama, stanovnicima i lokalnim zajednicama. Time bi se otvorila mogućnost ulaganja u suvlasništvo, što ne podrazumijeva besplatnu dodjelu udjela.

Donacije školama, ambulantama i sportskim klubovima ostale bi dodatna pomoć uz zakonom zajamčene koristi.

Među preporukama je i javni registar stvarnih vlasnika elektrana, primljenih potpora, zemljišnih aranžmana, uplata lokalnim zajednicama i njihova suvlasništva. Registar bi obuhvaćao projekte koji primaju potpore ili koriste državno zemljište.

Građane bi, prema izvješću, trebalo uključiti prije dodjele koncesija, zakupa zemljišta i određivanja lokacije i veličine elektrane, dok još mogu utjecati na odluke.

Analiza obuhvaća BiH, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Autori upozoravaju da brži postupci napreduju dok sudjelovanje građana i zaštita prirode zaostaju.

Zato predlažu prednost za projekte manjeg rizika, poput sunčanih elektrana na krovovima, odlagalištima i nekadašnjim rudnicima. Uspostavu ubrzanih zona na neizgrađenim površinama i izuzeća od okolišnih procjena trebalo bi odgoditi dok zaštitne mjere ne postanu djelotvorne, uz nastavak redovnih postupaka izdavanja dozvola.