Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine zauzeo je mišljenje da su jedinice lokalne samouprave obvezne formirati mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave. Mišljenje je doneseno u predmetu U-36/25, na zahtjev zamjenika premijera Federacije BiH Vojina Mijatovića, a u njemu se jasno navodi da su gradovi i općine dužni organizirati mjesnu samoupravu kroz mjesne zajednice.
U izreci mišljenja Ustavnog suda FBiH stoji da su “jedinice lokalne samouprave u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o principima lokalne samouprave obavezne formirati mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave”.
To mišljenje posebno otvara pitanje Mostara, grada u kojem se pojam mjesnih zajednica godinama koristi u administrativnom i javnom prostoru, ali iz službene dokumentacije proizlazi da one nisu formalno uspostavljene na način kako to traži federalni zakon.
Naime, u odgovoru koji je Grad Mostar 2024. godine dostavio Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, a koji je potpisala glavna savjetnica Grada Radmila Komadina, navodi se kako je od Službe za opću upravu i gradska područja zatraženo očitovanje o poduzetim aktivnostima po inicijativi za ostvarivanje prava građana Grada Mostara na mjesnu samoupravu.
U priloženom odgovoru Službe za opću upravu i gradska područja Grada Mostara navodi se da Zakon o principima lokalne samouprave FBiH propisuje kako se mjesna samouprava ostvaruje u mjesnoj zajednici kao obveznom obliku mjesne samouprave. Ista služba potom navodi da je zakonom propisana obveza jedinica lokalne samouprave da svoje statute usklade sa zakonom u roku od 12 mjeseci od njegova stupanja na snagu, te dodaje: “što do danas nije urađeno”.
Grad Mostar je, dakle, u službenom odgovoru priznao da Statut Grada Mostara nije usklađen sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH. U istom dokumentu navodi se da svako normativno uređivanje mjesne samouprave najprije zahtijeva usvajanje Statuta Grada Mostara, odnosno njegove dopune osnovnim principima organizacije mjesne samouprave u skladu sa zakonom. Tek tako usklađen Statut bio bi osnova za donošenje odluke o osnivanju mjesnih zajednica.
Ustavni sud FBiH sada je dodatno naglasio da mjesne zajednice nisu stvar političke volje lokalnih vlasti, nego zakonska obveza. Sud u obrazloženju navodi da formulacija iz članka 24. Zakona o principima lokalne samouprave ima imperativni karakter i ne ostavlja gradovima i općinama mogućnost da samostalno odlučuju hoće li ili neće osnovati mjesne zajednice.
Mjesne zajednice, prema stavu Suda, imaju važnu ulogu u ostvarivanju neposredne demokracije. One građanima omogućuju sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima važnima za svakodnevni život, od komunalnih problema i infrastrukture do urbanističkih planova, zaštite okoliša, lokalnih inicijativa, socijalnih pitanja, kulture i sporta.
Mostarski slučaj zato otvara ozbiljno pitanje: kako građani mogu ostvarivati pravo na mjesnu samoupravu ako Grad nije uskladio Statut sa zakonom i ako nije donesena odluka o formalnom osnivanju mjesnih zajednica?
Posebno je važno da Ustavni sud FBiH u mišljenju ističe kako mjesna zajednica ima svojstvo pravne osobe u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju. To znači da mjesna zajednica nije samo naziv na popisu ili administrativna oznaka, nego oblik lokalne samouprave koji mora imati pravni okvir, nadležnosti i organe kroz koje građani mogu sudjelovati u odlučivanju.
Iako se u Mostaru i dalje govori o mjesnim zajednicama, službeni odgovor Grada iz 2024. i novo mišljenje Ustavnog suda FBiH zajedno pokazuju da je riječ o pitanju koje se više ne može svoditi na administrativnu praksu. Ako je zakon propisao mjesne zajednice kao obvezan oblik mjesne samouprave, onda se pred Gradom Mostarom ponovno otvara pitanje usklađivanja Statuta i stvarnog omogućavanja građanima da svoja prava ostvaruju tamo gdje žive.
Mišljenje Ustavnog suda FBiH treba biti objavljeno u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Vezani članci