Što je Crishock poslao UN-u da se toliko pjene dužnosnici iz Republike Srpske?

Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u BiH Louis J. Crishock u izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorio je da institucionalne blokade i pokušaji uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj pridonose postupnom odvajanju tog entiteta od Bosne i Hercegovine. O dokumentu će se raspravljati na sjednici zakazanoj za petak, 30. listopada.

Izvješće su kritizirali članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Cvijanović je odbacila ocjene OHR-a, dok je Dodik ustvrdio da dokument sadržava netočne informacije i ponavlja ranije optužbe protiv RS-a.

Raport, koji navodi da ima uvid u cjelovito izvješće na 21 stranici, prenosi kako se Crishock osvrnuo na političke blokade, državnu imovinu, financijske sporove, lobističke aktivnosti i međunarodnu suradnju vlasti RS-a.

Blokade institucija i prijetnje odcjepljenjem

U izvješću se navodi da su izravni izazovi ustavnom poretku BiH, izraženi tijekom 2025. godine, u promatranom razdoblju bili manje naglašeni, ali da su nastavljene institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika, prvenstveno iz vladajućih krugova u RS-u.

Crishock upozorava da neprovođenje odluka državnog pravosuđa, zaobilaženje institucija BiH i uspostavljanje paralelnih pravnih i institucionalnih rješenja slabe državu te usporavaju euroatlantske integracije.

Prema dijelovima dokumenta koje prenosi Raport, rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH blokiran je zloupotrebom pravila o kvorumu. Navodi se da su izaslanici SNSD-a, samostalno ili zajedno s izaslanicima HDZ-a BiH, više puta napuštali sjednice.

Dio izvješća posvećen je Dodikovim političkim istupima. Prema prenesenim navodima, nastavio je povezivati pitanje državne imovine i međunarodnog nadzora nad provedbom Daytonskog sporazuma s prijetnjama odcjepljenjem RS-a. Spominju se i njegovi zahtjevi za vraćanje nadležnosti u područjima obrane, nadzora granice, obavještajnih poslova i neizravnog oporezivanja.

Državna imovina i neprovođenje sudskih odluka

U dijelu o državnoj imovini ističe se potreba donošenja zakona na državnoj razini kojim bi se uredili njezina raspodjela, upravljanje i korištenje. Prema Raportovu prikazu dokumenta, Crishock se poziva na praksu Ustavnog suda BiH prema kojoj je država nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom.

Upozorava se i na odbijanje vlasti RS-a da provedu obvezujuće odluke Ustavnog suda te popune dva upražnjena sudačka mjesta koja se biraju iz tog entiteta.

Izvješće obuhvaća i reakcije dužnosnika RS-a nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. OHR upozorava na njegovo veličanje te negiranje ili umanjivanje zločina za koje je osuđen.

Prema navodima koje prenosi Raport, razmatraju se i izmjene Kaznenog zakonika RS-a kojima je kažnjivo javno isticanje određenih zastava i simbola Armije Republike BiH, kao i pritisci na zaposlenike Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari.

Lobiranje, financijski sporovi i suradnja s Moskvom

Crishock se osvrnuo i na zastoj u radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH te spor oko pokretanja postupka zaštite vitalnog entitetskog interesa.

U dokumentu se, prema Raportu, navodi i odluka Ustavnog suda BiH kojom su zaustavljena plaćanja iz proračuna RS-a povezana s osporenim lobističkim aktivnostima. Takvu odluku iz rujna potvrđuje i pregled organizacije Security Council Report.

Među financijskim pitanjima izdvajaju se blokade raspodjele prihoda od neizravnih poreza i međuentitetskih poravnanja. U izvješću se, kako prenosi Raport, spominje šteta za Federaciju BiH od 150 milijuna KM te neizmirena obveza Uprave za neizravno oporezivanje prema RS-u od 30 milijuna KM.

Posebno se razmatra memorandum o suradnji koji je MUP RS-a 23. lipnja potpisao s moskovskom policijom. Prema prenesenim navodima izvješća, tekst memoranduma nije javno objavljen, pa ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s ustavnim i zakonskim okvirom za međunarodnu policijsku suradnju.